Teroristička organizacija Islamska država (ISIL) ponovno je, osvojivši drevni grad Palmiru, zauzela i Inina naftna polja, potvrđeno je ovih dana Večernjem listu iz ureda guvernera provincije Homs Talala Al Barazija. Inina polja su, prema tim informacijama, i dalje neoštećena, no poznato je da su prihodi od preprodaje nafte i plina na crnom tržištu glavni izvor financiranja ISIL-a.
Godine za razrješenje
Polja Mazrur i Jazal nalaze se u sklopu naftno-plinskog bloka Hayan površine 4500 četvornih kilometara. Blok je smješten u pustinji u središnjem dijelu Sirije, oko 250 kilometara od Damaska. Procjene o tome kako bi i kada Ina mogla vratiti sirijska naftna polja pod svoju upravu aktualiziraju se u svjetlu činjenice da sirijski predsjednik Bashar al-Assad, protiv čijeg su režima bile usmjerene sankcije EU koje je slijedila i Hrvatska, niže vojne pobjede uz pomoć Rusije i Irana te ostaje na vlasti. Procjene o Ininim naftnim poljima u Siriji ponovno su aktualne i u kontekstu najave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska otkupiti MOL-ov udio u vlasništvu Ine. Davor Štern, energetski konzultant i bivši predsjednik Nadzornog odbora te kompanije u vrijeme kad je RH kopirala sankcije EU protiv Assada, danas kaže kako je odluka o uvođenju sankcija i povlačenju iz Sirije bila “preuranjena”.
– Kad je Ina napustila ta polja, Sirija još nije bila u totalnom ratu. Nije bilo ISIL-a. Postojali su protivnici Assadova režima. Smatram da smo Inina naftna polja u Siriji napustili preuranjeno i na način na koji nitko normalan to ne bi napravio. Jer, nismo ostavili nikakvu tvrtku koja bi uime Ine upravljala tom investicijom, a mogli smo to učiniti. Ja sam kao predsjednik NO-a to predlagao, no nije bilo prihvaćeno – kaže Štern.
Navodno su neke ruske i kineske tvrtke, koje su prisutne lokalno u Siriji, bile zainteresirane da preuzmu od Ine upravljanje Ininim poljima u razdoblju dok Ina, zbog sankcija EU, to ne može činiti. U jučerašnjem priopćenju na ovu temu vodstvo Ine procijenilo je da je “sigurnosna i politička situacija u Siriji toliko složena da postoji opravdana sumnja da će u sljedećih nekoliko godina biti razriješena”.
– Pridržavajući se odluke Vlade RH, Ina je u veljači 2012. proglasila “višu silu” i privremeno obustavila sve aktivnosti u Siriji do prestanka okolnosti “više sile”. Također, od 2013. do 2015. Ina je otpisivala vrijednost svoje imovine u Siriji. Do sada je ukupno otpisana vrijednost u iznosu od oko 3,4 milijarde kuna – navodi se u jučerašnjem priopćenju Ine. Odluku Vijeća EU 2011/782 o sankcijama protiv sirijskog režima Hrvatska je preuzela i ugradila u svoje zakonodavstvo početkom 2012., netom nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju EU, ali prije punopravnog članstva.
– To nije nešto što je za nas bezbolno i apstraktno pitanje, nego je vrlo konkretno i ima posljedice za naše gospodarske interese, no svejedno smo spremni stajati na poziciji obrane ljudskih prava i sankcioniranja jednog režima koji se tako ponaša prema svojim građanima – rekla je tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u veljači 2012., kad je kao promatračica sudjelovala u raspravi unutar Vijeća EU o sankcijama koje su prisilile europske kompanije da se povuku iz Sirije.
“Nanijeli sebi štetu”
– Ina trpi ozbiljan financijski minus zbog Sirije, ali to je realnost u svijetu u kojem živimo, to ne bih dovodio u vezu s EU. I da nismo u EU, stvari bi bile iste. Posao je stao i stoji svima – obrazlagao je tadašnji premijer Zoran Milanović u ožujku 2012. Radimir Čačić, koji je u vrijeme uvođenja sankcija bio potpredsjednik Vlade, jučer je za N1 televiziju izjavio da je Hrvatska mogla “tražiti kompenzaciju od EU, tih 800 milijuna dolara koliko smo izgubili jer smo prihvaćali politiku EU i nanijeli sebi štetu”. No nije objasnio zašto takvo što nije zagovarao dok je sjedio u Vladi kao njezin prvi potpredsjednik. Ina je jučer u priopćenju zaključila da su prestanak svih ratnih operacija i ukidanje sankcija osnovni preduvjeti za nastavak prekinutih aktivnosti u Siriji. Tek kad ti uvjeti budu ispunjeni, možemo početi s pregovorima o povratku, novim ugovornim odnosima i eventualnoj naknadi štete, poručuju iz vodstva Ine.
>> Vrdoljak: Ja sam i ranije rekao MOL-u: 'Ljudi, najbolje da mi otkupimo dionice od vas'
Samo vi sanjajte o tim naftinim poljima.