ŽIVI U VARAŽDINU

Indijac otkrio koliko zarađuje u Hrvatskoj: Obitelji pošalje više od pola plaće

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL/Ilustracija
Šibenik: Radovi na krovištu novog pomorsko-putni?kog terminala
Foto: Josip Mikacic/PIXSELL
Zagreb: Počela obnova platoa u Dugavama
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Na ogradi osvanuo natpis "Stranci svuda"
02.11.2024.
u 22:45
Singhu je žao što nema priliku učiti hrvatski jezik. Naime, rečeno mu je da ode u školu stranih jezika koju bi sam morao platiti
Pogledaj originalni članak

Radnika iz azijskih zemalja sve je više na hrvatskim ulicama, a u Varaždinu se nalazi mala indijska zajednica. Strani radnici dolaze iz indijske države Pandžab te žive u kući koja je, navodi Varaždinski.hr, poznata po iznajmljivanju. Od njih, u Hrvatskoj je najduže Sukhwant Singh koji je u domovini radio kao učitelj razredne nastave. U Hrvatsku je stigao 2019. godine i nada se da će dovoljno uštedjeti za novi dom.

Zaposlio se u Velikom Bukovcu, a onda je prešao u tekstilnu tvornicu i ima plaću od 750 eura. Od toga obitelji mjesečno pošalje 400 eura. Osim oskudnog života, najviše se žali na useljeničku politiku, odnosno rigidno zakonodavstvo. Primjerice, petnaest dana nakon otkaza, strani radnik mora pronaći novi posao inače gubi radnu dozvolu.

Zbog kratkoročnih viza, vlasnici stranim radnicima ne žele dati stanove u trajniji najam. Također, Singhova supruga nije dobila vizu da ga posjeti. Singh procjenjuje da od deset hrvatskih poduzeća prosječno sedam namjerno ignorira zakonske odredbe i eksploatira svoje zaposlenike prekovremenim neplaćenim radom i drugim kršenjima radnih prava. Istaknuo je primjer jednog zemljaka kojem poslodavac nije isplatio plaću šest mjeseci.

Singhu je žao što nema priliku učiti hrvatski jezik. Naime, rečeno mu je da ode u školu stranih jezika koju bi sam morao platiti. “Gledaju nas kao strance, one koji su došli i koji će otići”, odgovorio je na pitanje kako ga Varaždinci doživljavaju. Napominje pritom kako tamo nisu doživljavali nikakve neugodnosti, no da se smatraju građanima drugoga reda.

GALERIJA Pitali smo ChatGPT s kojim će se problemima Hrvatska suočavati 2050. Jedan od njih tek treba doći

Foto: Sime Zelic/PIXSELL
Zadar: Kišni dan u gradu
Foto: Sasa Miljevic / PIXSELL
Ilustracija nekretnina u Puli
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Na Trgu bana Jelačića prosvjedovali umirovljenici
Foto: Josip Mikacic/PIXSELL
Zagreb: Održan 21. Gerontološki tulum u Parku Josipa Jurja Strossmayera
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Zbog dugotrajne suše gotovo potpuno presušila rijeka Orljava
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Zagreb: Stanovnici Sloboštine opskrbljuju se vodom iz cisterne
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Turisti u Dubrovniku
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Split: Helikopterom hitne medicinske službe dovezen pacijent u Firule
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
25. veljače: Četiri godine od pojave koronavirusa u Hrvatskoj - kako su nam promijenjeni životi
Foto: JOHANNA GERON/REUTERS
European Union leaders informal summit in Brussels

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 27

Avatar Gyam
Gyam
05:33 03.11.2024.

Zanimljivoi, jako zanimljivo, 90% Hrvata jedva krpa kraj s krajem od 1 do 1 sa plačom a ovi mogu pola plače davati obitelji u Indiji? Kako plačaju stan i režije i hranu i još šalju doma lkovu? Ili MI, država Hrvatska njima plača stajn i hranu i režije pa eto, oni si samo hranu kupuju za pola plače a ostalo šalju doma= Ili imaju 2000 eura plaču?

CR
crocro
08:01 03.11.2024.

Niti naši radnici u Njemačkoj ne osjećaju se građanima prvoga reda već građanima drugoga reda. Kako god se trudili pokazati svoju kulturu i radišnost i privrženost zemlji domaćinu i pokazujući poštovanje prema njihovoj kulturi i običajima, opet ih domaćini zovu auslenderima. I to se ne može izbjeći nigdje u tuđoj zemlji. Iluzorno je očekivati da će vas domaćaini uvijek tretirati kao domicilne građane. Jednostavno morate raditi i prilagoditi se a ako previše zahtjevate izazvati ćete još veći prijezir domaćina. Kada se radi o sasvim drugoj vjeri, kulturi i običajima situacija po radnike iz takvih zemalja, još je nepovoljnija. To je jednostavno tako i oni bilo gdje u svijetu ne mogu očekivati da će ih domaćini držati na dlanu i davati im ptičje mlijeko. To je surovost života i slično je preživljavanju životinja u prirodi koje se bore za opstanak.

Avatar Ričard
Ričard
09:54 03.11.2024.

Gledan ga u Supernovinon McDonaldsu, briše stolove, a oni visoki su mu do nosa, nasmijan, vaik trčećin korakon. Nisu ljudi krivi, krivi smo mi i oni koji su ih doveli. Rvatima je u međuvremenu teško i otići po pizzu.