Uvođenje pića volumena od 0,2 litre te mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade, koji se namjerava uvesti u Hrvatskoj, industriji pića donijet će nove, milijunske troškove. Tvrde to u Eko Ozri, tvrtki koju su osnovali proizvođači i uvoznici, a koja posreduje između njih i tvrtki koje se bave prikupljanjem i preradom ambalaže.
U Eko Ozri tako navode da se u Hrvatskoj ionako otpadne ambalaže prikuplja u visokom postotku, i to 80 posto za staklenu i limenu ambalažu te 96 posto za PET ambalažu. Proizvođačima je sporan i 1. siječnja 2020. kao predloženi rok primjene tih akata jer im, navode, ostavlja prekratak rok za usklađivanje. Stoga kažu da potencijalno može izazvati milijunske štete, ako se ne pronađu prava rješenja.
Bez odgovora
– Na pitanje što se događa s proizvodima koji se već nalaze na tržištu, a imaju rok trajanja i nakon roka primjene akata, Ministarstvo zaštite okoliša do danas nije odgovorilo. Ono čime će ova odluka sigurno rezultirati jest porast cijena u ukupnoj kategoriji pića od 0,20 l te mlijeka i mliječnih proizvoda u PET ambalaži na koju se odnosi, što će posljedično dovesti do novih troškova industriji pića koja već podnosi najveće troškove upravljanja otpadnom ambalažom kao odgovorni obveznik – upozoravaju u Eko Ozri. Dodaju da će proizvođači ovim prijedlogom uz sve dodatne troškove koji će nastati na području dizajna etiketa i zaliha robe koji još nisu uračunati dobiti godišnju obvezu plaćanja nameta od 60 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno državnom proračunu.
Video - Kontejner za plastičnu ambalažu zatrpan otpadom
U HGK kažu da nisu protiv poboljšanja usmjerenih na unapređenje sustava gospodarenja otpadom, no njima je problematičan obuhvat obveznika. Tako navode da se stječe dojam da se propisom redovito obvezuje jednu skupinu proizvođača – onih koji proizvode pića i napitke – dok se ostale proizvođače izostavlja. To je, smatraju, vidljivo na primjeru staklene ambalaže jer se na tržištu može naći niz proizvoda u staklenoj ambalaži, poput namaza, pekmeza, salate...
– Nije poznato koliko se takve ambalaže vrati u sustav reciklaže jer je istu moguće odložiti samo u spremnike na zelenim otocima. Stoga, ako se građanima omogući odgovarajući pristup do odlagališta PET ambalaže i ako se kontejneri redovito prazne, ne vidimo potrebu za uvođenje sustava povratne naknade kod mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda – smatraju u HGK.
Rok za prilagodbu
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pak navode da je na temelju analize zaključeno da se ponovno uvođenje ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade ne bi financijski negativno odrazilo na sustav gospodarenja otpadnom ambalažom te da se ostvarena korist odnosi na oko 70 milijuna novih ambalažnih jedinica pogodnih za recikliranje.
Napominju da je povratna naknada od 50 lipa stimulativna mjera, a ne trošak jer je proizvođač naplaćuje od kupca koji taj iznos dobije natrag kada vrati bocu ili limenku u trgovinu. Kažu da se Izmjenama Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom i Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži trošak proizvođača odnosi na naknadu gospodarenja po jedinici proizvoda koja je za mlijeko i mliječne proizvode umanjena pet puta (2 lipe/komad) u odnosu na ostale proizvode (10 lipa/komad). Navode i da se vodilo računa da se proizvođačima ostavi rok za prilagodbu upravo kako ne bi nastali novi troškovi vezani uz postojeće zalihe ambalaže.
– Vraćanje ambalaže od mlijeka u sustav povratne naknade financijski je održivo u sustavu koji vodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i korisno za građane koji povratnu naknadu izuzetno dobro prihvaćaju – poručuju iz Ministarstva.
pa onda pakirajte u staklenu ambalažu i stvar rješena. jeftinije,zdravije i ekološkije