I svibanj je donio nastavak rasta industrijske proizvodnje. Iako takav podatak donosi optimizam, razlog rasta prije svega je veća potražnja i oporavak na stranim tržištima, ali ne i na domaćem. Prema posljednjim podacima DZS-a, u svibnju je rast industrijske proizvodnje bio 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj, dok je u travnju taj rast bio 0,6 posto na godišnjoj razini.
Od siječnja do svibnja industrijska proizvodnja rasla je 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. – Takvim rezultatima pridonijela je veća potražnja na stranim tržištima, odnosno oporavak u regiji. Optimizam donosi i odluka ECB-a koja bi trebala potaknuti realni sektor, odnosno shvaćanje da se put oporavka mora tražiti kroz izvoz. Na domaćem tržištu potražnja je još slaba, a teško da će doći do promjena i do kraja godine. Javni sektor je pod fiskalnim pritiskom, a kućanstva pod pritiskom nezaposlenosti i manjih plaća – kaže Zdeslav Šantić, glavni analitičar SG Splitske banke.
Slaba domaća potražnja
Isto razmišljaju i analitičari Raiffeisen banke. – Industrijska proizvodnja u nastavku godine i dalje će biti pod negativnim utjecajem slabe domaće potražnje i nekonkurentnosti izvozne industrije. Međutim, pozitivan doprinos ipak bi mogao doći od polaganog oporavka zemalja u okruženju, ali i kao posljedica baznog efekta – kažu u banci. S domaćeg tržišta veća potražnja mogla bi se osjetiti samo u turizmu kroz potražnju za netrajnim dobrima.
Najveći rast imaju proizvodi u kategoriji intermedijarnih te trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok najveći pad ima proizvodnja energije. Prema kategorijama NKD-a prerađivačka industrija nastavlja rast, prije svega proizvodnja odjeće, osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do svibnja u usporedbi s istim razdobljem lani veća je za tri posto. Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju veći je za 0,5 posto u odnosu na mjesec prije, a u usporedbi sa svibnjem 2013. manji za 1,5 posto.
>>Grčić: Vidljive su promjene, moguća je i pozitivna stopa rasta
>>Vrdoljak: Do 2020. industrijska proizvodnja rast će 3% godišnje
Peti mjesec rasta, a oporavka nema? Čudimo li se čudimo. A istovremeno zaboravljamo da je 2012. industrijska proizvodnja pala za 5 posto, a prošle godine za dodatnih 3 posto. I onda se "dobro potkovani" novinari čude da se s rastom od 1,3 posto u prvih pola ove godine ništa bitno ne mijenja. Ma ne treba se zapravo ničem čuditi. Kad ministar i bivši dekan ekonomskog fakulteta Grčić već dvije godine prodaje maglu, kako li će neki naš novinar tumačiti ekonomsku stvarnost?