Ines Šafarić iz Držimurca završava doktorski studij lingvistike

- Uvijek sam u školi voljela društvene i prirodne predmete, a jezik i gramatika su sustav kao i matematika. I moja kombinacija studijskih grupa kroatistike i fonetike takav je spoj utopijske, sanjarske i teorijske književnosti te konkretnih analitičkih i eksperimentalnih kolegija - kaže Ines Šafarić iz Držimurca.

Ljubav prema jeziku
Polaznica je poslijediplomskoga sveučilišnoga doktorskog studija lingvistike.

Uskoro će položiti posljednji ispit na poslijediplomskom doktorskom studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Najzaslužnija za ljubav prema jeziku je Nada Čatlaić, profesorica hrvatskoga u osnovnoj školi i gimnaziji.

- Možda mi je najdraža nagrada najstudent Međimurja jer je to nagrada koja je samo jedanput dodijeljena. Osim toga, tvrtka Eko-Međimurje dodijelila ju je studentu koji nije iz njihove struke već u potpuno drugom području humanističkih znanosti. Draga mi je stipendija prof. Zlate Bartl jer je to nagrada za sveukupni rad i uspjehe na fakultetu. Rektorova i dekanova nagrada su pak nagrade za znanstveni uspjeh i potaknule su me da se dalje usmjerim k znanstvenom radu - istaknula je. Za rad “Imena, prezimena, nadimci i obiteljski nadimci Cigana u selu Piškorovec” obavila je istraživanje na kolegiju onomastike. Temu joj je predložila dr.sc. Anđela Frančić, rodom također iz Međimurja, poznata i priznata stručnjakinja. Pokazalo se da se trud isplatio.

- Romska djeca u osnovnoj školi uče hrvatski kao drugi ili pak strani jezik, i tako bi im se trebalo pristupati. Oni nemaju imanentnu gramatiku i ne mogu se po njoj ravnati. Teško je u miješanim razredima uskladiti apetite djece kojima je materinski jezik hrvatski i koji već pišu i čitaju, sa zaostatkom romske djece koji još ne znaju govoriti hrvatski - kaže I. Šafarić. Prije nekoliko godina otvoren je projekt Hrvatski za Rome, u kojem su učiteljice, osobito u Međimurju, trebale biti upoznate s načinom podučavanja hrvatskoga kao L2. Romi, a i druge nacionalne manjine u Hrvatskoj, često prvi put čuju hrvatski jezik tek kad sjednu u školsku klupu, a prije toga možda čuju dijalekt, koji im je onda drugi jezik.

Izgovorne pogreške
Standardni hrvatski im postaje tada treći. I. Šafarić radi na mnogim znanstvenim projektima, koji joj oduzimaju mnogo vremena, ali mnogo nauči. Za poseban broj Govora u čast prof. Damiru Horgeu priprema temu izgovornih pogrešaka u hrvatskom kao drugom i stranom jeziku. Uživa u pisanju radova.