Inflacija u Hrvatskoj najviša u eurozoni nakon Slovačke, cijene hrane neobuzdane

I Eurostat i hrvatski Državni zavod za statistiku objavili su danas procjenu indeksa potrošačkih cijena u srpnju. Prema Eurostatu, inflacija je u eurozoni blago oslabila, na 5,3 posto, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Na mjesečnoj razini, cijene su u odnosu na lipanj pale za 0,1 posto. U odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene energije u eurozoni bile su niže za 6,1 posto, a svježa hrana poskupjela je 9,2 posto, neznatno snažnije nego u lipnju. Blago je ubrzao rast cijena usluga, na 5,6, s lipanjskih 5,4 posto, a kada se isključe cijene hrane i energije, inflacija u eurozoni iznosila u srpnju je iznosila 6,6 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u lipnju.

Inflacija je usporila i u Hrvatskoj, po Eurostatu je u srpnju iznosila 8,1, u odnosu na lipanjskih 8,3 posto, dok su po procjeni DZS-a cijene dobara i usluga u srpnju bile 7,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Razliku između procjena pritom daje razlika u metodologiji, s obzirom da Eurostatov harmonizirani indeks u obzir uzima i potrošnju nerezidenata, a ona u izrazito sezonalnoj Hrvatskoj ima velik utjecaj zbog velikog priliva stranih turista. Po Eurostatovim procjenama Hrvatska tako u srpnju bilježi drugu najvišu stopu inflacije u eurozoni, odmah nakon Slovačke, koja je u srpnju na godišnjoj razini zabilježila rast cijena od 10,2 posto.

VEZANI ČLANCI:

Komentar na DZS-ove procjene dali su analitičari Raiffeisen banke, koji upozoravaju kako snažan doprinos rastu cijena u Hrvatskoj i dalje daju cijene u kategoriji hrane. Procijenjena godišnja stopa cijena u kategoriji hrana, piće i duhan iznosila je razmjerno visokih 11,5 posto. Prosječne cijene energije pale su treći mjesec za redom, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije više su za 8,5, a usluge 7,7 posto u odnosu na lanjski srpanj, a zbog razmjerno povišenih inflatornih pritisaka u RBA procjenjuju kako nije isključeno da bi kolovoz mogao donijeti nešto viši međugodišnju stopu rasta potrošačkih cijena. Nastavak usporavanja očekuju u rujnu i zadnjem kvartalu godine, s tim da upozoravaju da snažan nominalni rast plaća uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena. Pa zaključuju da bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom, pri čemu izdvajaju rast cijena hrane, koji bi po njihovim procjenama i drugu godinu zaredom mogao biti dvoznamenkasti.

Usporavanje inflacije prema kraju godine očekuju i u Hrvatskoj narodnoj banci, gdje procjenjuju da bi inflacija na razini cijele 2023. mogla iznositi oko 7,7 posto, pri čemu procjenu usporavanja rasta cijena baziraju na zadržavanju nižih cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, usporavanju inflacije u eurozoni, ali i nastavku Vladinih mjera vezanih uz reguliranje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

VEZANI ČLANCI:

Na te mjere ukazuju i iz Banskih dvora, iz kojih poručuju kako inflacija jest visoka, gotovo najviša u eurozoni, ali i kako bi ona bez svih mjera koje je Vlada poduzela, bila daleko viša. Premijerov savjetnik Zvonimir Savić pritom smatra da je rast cijena hrane neproporcionalno visok kad se uzme u obzir sve što je Vlada poduzela kroz ograničenje cijena plina, struje i goriva. Ipak, očekuje da će se situacija stabilizirati s protekom turističke sezone.

– Treba primijetiti da statistike pokazuju kako se inflacija stabilizira, kako usporava već osam mjeseci zaredom. Svi drugi parametri pritom su nam dobri, protekle dvije godine su bile dobre za poduzetnike, bilježimo rast plaća, rast izvoza, a sve zahvaljujući mjerama koje je Vlada usmjerila, ne samo prema stanovništvu, nego i prema na poduzetništvu, koje je tako spremno moglo reagirati na porast potražnje u eurozoni – uvjeren je Savić, koji očekuje da će prosječna stopa inflacije na kraju za cijelu 2023. biti manja od 7 posto.

VIDEO Austrijanku šokirale cijene pizze na Jadranu: 'Pa to je skuplje od Austrije!'