SAD ne oprema niti ohrabruje Ukrajinu da izvodi napade preko svojih granica, objavio je State Department u utorak, nakon što je Ukrajina napadima na ruske zrakoplovne baze pokazala da je sposobna izvoditi akcije stotinama kilometara u dubini ruskog teritorija. Mađarska je stavila veto na predloženi paket financijske pomoći EU-a od 17,87 milijardi eura za Ukrajinu u 2023.
Tijek događaja:
23:15 - Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je upozorio da bi se u glavnome gradu ove zime mogla dogoditi "apokalipsa" ako se nastave ruski zračni napadi i dodao da bi ljudi trebali biti spremni na evakuaciju, iako zasad za to nema potrebe.
"Kijev bi mogao ostati bez električne energije, vode i grijanja. Apokalipsa bi se mogla dogoditi, kao u holivudskim filmovima, gdje nije moguće živjeti u domovima s obzirom na nisku temperaturu", rekao je Kličko Reutersu.
"No, borimo se i činimo sve što možemo kako bismo osigurali da se to ne dogodi", izjavio je bivši svjetski prvak u boksu. Dodao je kako Kijev nema dovoljno grijanjih skloništa za sve stanovnike te da su oni osigurali 500 grijanih skloništa, ali da to za grad od 3,6 milijuna stanovnika nije ništa. Dodao je i kako ljudi trebaju imati pripremljene zalihe vode i hrane te spremne dokumente i odjeću ako ostanu bez grijanja i budu morali napustiti grad.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina svakodnevno povećava opskrbu električnom energijom, iako još ima problema u Kijevu i u nekoliko drugih regija.
Tvrtka Ukrenergo je prošlog tjedna objavila da je osigurala 300 milijuna eura (oko 2,2 milijarde kuna) kredita od Europske banke za obnovu i razvoj kako bi se obnovila energetska infrastruktura oštećena u napadima.
23:00 - Ruske su snage ispalile više od tisuću granata i projektila na ukrajinsku električnu mrežu, koja unatoč velikoj šteti i dalje radi, rekao je viši ukrajinski dužnosnik u srijedu, prenosi ukrajinska agencija Interfax. Volodimir Kudricki, izvršni direktor ukrajinskog operatera električne energije Ukrenergoa, također je rekao da njegovi dužnosnici u svijetu traže kompleksnu opremu potrebnu za popravak mreže.
Osam valova ruskih zračnih napada na kritičnu infrastrukturu su ozbiljno oštetili mrežu i doveli do prekida opskrbe električnom energijom diljem zemlje.
"Ti napadi predstavljaju najveći udarac električnoj mreži, koji je čovječanstvo ikada vidjelo. Više od 1000 granata i raketa je ispaljeno na električna postrojenja i dalekovode, uključujući trafostanice", rekao je Kudricki.
Ukrajina se sada suočava s ozbiljnim nedostatkom kapaciteta za proizvodnju električne energije, iako je potrošnja smanjena za 25-30 posto u usporedbi s predratnim razdobljem.
"Sustav i dalje funkcionira, integriran je, nije razbijen ili razdvojen", kazao je Kudricki.
21:53 - Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko odbacio je kritike ukrajinskog predsjednika o spremnosti njegovog grada za zimu. Zelenski je ranije ukorio Klička rekavši da gradske vlasti nisu osigurale dovoljno skloništa unatoč tome što je energetski sustav oštećen ruskim napadima. Kličko je sada odgovorio na optužbe, rekavši da Kijev ima znatno više "točki grijanja" nego bilo koji drugi grad u Ukrajini, prenosi Sky News.
- Izgleda čudno kada smo ujedinjeni protiv jednog neprijatelja, a počinjemo se boriti unutar zemlje - rekao je.
- Uvjeren sam da iza toga stoji politika jer su predstavnici jedne političke grupacije počeli trčati okolo tražeći zamjerke - dodaje.
21:47 - Dvadesetak ljudi prosvjedovalo je ispred operne kuće La Scale u Milanu uoči otvorenja nove sezone s gala izvedbom opere "Boris Godunov" ruskog skladatelja Modesta Musorgskog. Mašući s ukrajinskim zastavama i transparentima protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog invazije na Ukrajinu 24. veljače, prosvjednici traže izolaciju Rusije.
"Rusiju treba izolirati. Želimo biti slobodni", rekla je Tatiana Sljušarenko koje potječe iz ukrajinskog grada Irpina i u Italiji živi od 2005. Pita se zašto La Scala nije promijenila svoj program tijekom proteklih devet mjeseci, Na jednom od transparenata je pisalo: "Ruska kultura tek kad rat završi".
Nakon prosvjeda Ukrajinaca koji žive u egzilu, umjetnički direktor La Scale Dominique Meyer je branio svoju odluku da postavi to djelo na pozornicu. Radi se, kazao je, o ruskom skladatelju iz 19. stoljeća. Također je dodao da je program donesen još prije tri godine i ne može se tumačiti kao proputinska propaganda.
21:45 - Europska komisija (EK) je u srijedu predložila deveti paket sankcija protiv Rusije, uključujući sankcioniranje još 200 pojedinaca i pravnih osoba te tri banke.
18:24 - Osam ljudi poginulo je danas u ruskom granatiranju grada Kurakhove u istočnoj Ukrajini, prema ukrajinskom dužnosniku. Kirilo Timošenko, zamjenik šefa predsjedničkog ureda, rekao je da je pet osoba također ranjeno u napadu. Pišući na Telegramu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je rusko granatiranje ubilo najmanje šest osoba i zapalilo zgrade u gradu, prenosi The Guardian.
18:20 - Međunarodni olimpijski odbor (MOO) traži način za ponovno uključivanje ruskih i bjeloruskih sportaša na međunarodna natjecanja, a u konačnici i na Olimpijske igre u Parizu 2024., dok sankcije protiv obje države i dalje ostaju na snazi. Predsjednik MOO-a Thomas Bach u srijedu je na konferenciji za medije rekao da se o toj temi opširno raspravljalo tijekom trodnevnog zasjedanja Izvršnog odbora najviše svjetske sportske institucije.
Nakon što je 24. veljače ove godine započeka ruska invazija na ukrajinski teritorij, koju je podržala Bjelorusija, MOO je kaznio države i vlade agresora te preporučio međunarodnim federacijama da zabrane nastup ruskim sportašicama i sportašima ili ga dopuste bez isticanja nacionalnih simbola. MOO je to nazvao zaštitnim mjerama, iako se to protivi sloganu ove organizacije o ujedinjavanju.
Bach je izjavio da su ruskim i bjeloruskim predstavnicima bili dopušteni nastupi u sportovima poput tenisa, ali im je bio zabranjen nastup na turnirima u Velikoj Britaniji, uključujući i Wimbledon, zbog odluka britanske vlade.
"Olimpijski pokret mora biti snaga ujedinjenja, a ne ona koja će razdvajati", rekao je Bach.
"Moramo pronaći načine kako prevladati ovu situaciju i ostati vjerni svojoj misiji. Sankcije će ostati na snazi, ali moramo zaštiti integritet međunarodnih natjecanja. Ovo je situacija koju moramo nadvladati. U međunarodnim natjecanjima mora vrijediti načelo prava i pravednosti za sve", dodao je predsjednik MOO-a.
Bach je citirao i predsjednika Glavne skupštine Ujedinjenih naroda Csabu Korosija, koji je prošli tjedan izjavio da "više obećava kad se nacije natječu na sportskom polju nego kad se nalaze na bojištu".
Predsjednik MOO-a je rekao da sportaši dviju država pod sankcijama "ne smiju biti kažnjeni zbog poteza svojih vlada, dok god ne podržavaju ratni sukob ili u njemu ne sudjeluju", ali pritom nije dao rok za njihov povratak na međunarodna natjecanja, iako je u nekim sportovima već započeo proces kvalifikacija za Olimpijske igre u Parizu.
18:17 - Američki prijedlog o ograničenju cijena ruske nafte trebao je Moskvi smanjiti prihod za financiranje rata u Ukrajini. G7, EU i Australija uvele su cjenovni limit, koji pokazuje da su se prioriteti malo promijenili, tumače analitičari.
16:53 - Predsjednik Vladimir Putin upozorio je da je prijetnja nuklearnog rata "u porastu". Putin je inzistirao na tome da Rusija nije "poludjela" i da vlastiti nuklearni arsenal vidi kao obrambeno sredstvo odvraćanja, prenosi The Guardian.
- Rusija nuklearno oružje smatra odgovorom na napad - tvrdi. Rusija ima "najnaprednije oružje, ali ne želimo njime mahati", rekao je.
Ustvrdio je da bi Rusija "mogla biti jedini jamac teritorijalnog integriteta Ukrajine".
- Sve ovisi o novim čelnicima Ukrajine - dodao je.
16:06 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će se Rusija boriti za obranu svojih interesa, koristeći pritom sva raspoloživa sredstva. Govorio je na godišnjoj sjednici ruskoga Vijeća za ljudska prava koja se održala putem video konferencije. U obraćanju sudionicima sjednice požalio se da zapadne organizacije za ljudska prava na Rusiju gledaju kao na "zemlju drugog reda koja uopće nema pravo postojati".
"To je ono s čim mi imamo posla. A možemo odgovoriti samo na jedan način - dosljednom borbom za svoje nacionalne interese. Upravo to ćemo učiniti i neka nitko ne računa ni na što drugo", rekao je Putin.
"Da, mi ćemo to napraviti raznim načinima i sredstvima, prije svega ćemo se, naravno, fokusirati na miran način, no ne preostane li nam ništa drugo, branit ćemo se svim sredstvima koja su nam na raspolaganju", poručio je ruski predsjednik.
U svom je javnom istupu odgovarao na komentar člana Vijeća za ljudska prava koji je rekao da ukrajinske snage granatiraju stambena područja regije Doneck pod ruskom kontrolom. Ukrajina je u dosadašnjih deset mjeseci rata pretrpjela teške civilne žrtve, no Rusija uporno negira da je pucala na civile. Putin je također kazao da će se njegova vojska vjerojatno dugo boriti u Ukrajini, ali i da ne vidi razloga za mobilizaciju dodatnih vojnika u ovom trenutku.
"Što se tiče posebne vojne operacije, to, naravno, može biti dugi proces", kazao je. No trenutno nema potrebe za drugim krugom mobilizacije nakon poziva 300.000 rezervista u rujnu i listopadu. Od tog broja, trenutno ih je 150.000 raspoređeno u Ukrajini.
16:00 - Maltene od prvog dana rata u Ukrajini, a pogotovo nakon pojedinih vojnih neuspjeha ruske vojske i povlačenja s teritorija za koje su tvrdili da su 'ruska' nisu neobične glasine o mogućem državnom udaru koji bi srušio ruskog predsjednika Vladimira Putina s vlasti. Analitičar Daily Maila Chris Pleasance analizirao je tko su glavni Putinovi rivali i kako bi mogli izvesti puč.
15:14 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je 31 "sumnjivi paket" poslan ukrajinskim misijama u 15 zemalja u onome što je Kijev opisao kao "kampanju terora i zastrašivanja". U proteklom tjednu, Ukrajina kaže da su njena veleposlanstva i konzultanti diljem Europe primili "krvave" pakete, od kojih su neki sadržavali životinjske oči, uključujući i njeno veleposlanstvo u Madridu, koje je također primilo pismo-bombu.
- U posljednja dva dana sumnjivi paketi stigli su u veleposlanstva u Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Danskoj, kao i konzulate u Gdanjsku. Ukupno već imamo 31 slučaj u 15 zemalja: Austrija (1), Vatikan (1), Danska (1), Španjolska (5), Italija (4), Kazahstan (1), Nizozemska (1), Poljska (6) ), Portugal (2), Rumunjska (2), SAD (1), Mađarska (2), Francuska (1), Hrvatska (1), Češka (2) - istaknuo je Kuleba. Ukrajinska veleposlanstva i konzulati radili su "u režimu pojačanih sigurnosnih mjera" dok "prijetnje našim diplomatima ne prestaju", dodao je.
Kako je istaknuo, na svim kuvertama “pisala je ista adresa pošiljatelja: zastupništvo Tesle u njemačkom gradu Sindelfingenu”. Rekao je da su paketi dolazili iz poštanskih ureda koji nisu bili opremljeni sustavima videonadzora. Rekao je da paketi dolaze od napadača koji su poduzeli mjere da ne ostave tragove njihove DNK, dodajući da to "ukazuje na profesionalnu razinu utjelovljenja ove akcije", prenosi The Guardian.
14:12 - Ruske snage su prvih mjeseci invazije na Ukrajinu ubile najmanje 441 civila, priopćio je u srijedu Ured za ljudska prava Ujedinjenih naroda (OHCHR), dokumentirajući pogubljenja po kratkom postupku i napade u nekoliko desetaka gradova u tri regije. Stvarni broj žrtava u regijama Kijev, Černihiv i Sumi vjerojatno je mnogo viši, priopćio je OHCHR u izvješću koje se bavi razdobljem od početka invazije 24. veljače do početka travnja, kada su se ruske snage povukle s tih područja.
"Ruske oružane snage koje su kontrolirale područja počinile su ta djela, što je dovelo do smrti 441 civila (341 muškarca, 72 žene, 20 dječaka i 8 djevojčica)", stoji u izvješću. Preko promatračke misije UN-a OHCHR je prikupio dokaze iz 102 grada i sela. Od početka rata do 4. prosinca OHCHR je registrirao 6702 poginula civila, što je podatak koji uključuje sve strane. Opseg novog izvješća ograničen je na područja pod ruskom kontrolom tijekom prvih dana borbi zbog "prevladavajućih navoda o ubojstvima civila u te tri regije" i OHCHR-ovih mogućnosti da provjeri i dokumentira zločine nakon što su se ruske snage povukle.
Komisija UN-a u listopadu je zaključila da su ruske snage odgovorne za veliku većinu kršenja prava u ranim danima rata. Mnoga tijela ubijenih, dokumentirana u novom izvješću, pokazuju znakove da je riječ o namjernim ubojstvima, pokazalo je izvješće. Do kraja listopada, OHCHR je još uvijek pokušavao potvrditi dodatnih 198 navodnih ubojstava civila u tri regije u to vrijeme.
Neka su područja podnijela najveći teret ubojstava, navodi se u izvješću, poput grada Buče u Kijevskoj regiji, koji je bio pod kontrolom ruskih trupa od 5. do 30. ožujka. OHCHR je tamo registrirao 73 ubojstva, a radi na potvrdi još 105 slučajeva.
Cilj izvješća je dokumentirati žrtve i pokušati počinitelje privesti pravdi. Detaljno je analizirano 100 ubojstava. Od toga je 57 njih klasificirano kao pogubljenja po kratkom postupku, od kojih je 30 bilo osoba u pritvoru, dok su 27 bile žrtve pogubljene na licu mjesta. U ostala 43 slučaja civili su ubijeni dok su se kretali unutar ili između naselja pješice ili biciklom, automobilom ili kombijem.
"Većina žrtava bila je meta dok su putovali na posao, dostavljali hranu drugima, posjećivali susjede ili rodbinu ili dok su pokušavali pobjeći od neprijatelja", navodi se.
14:09 - Papa Franjo usporedio je rat u Ukrajini s nacističkom operacijom u kojoj je, u prvom dijelu Drugoga svjetskog rata, ubijeno oko dva milijuna ljudi, uglavnom židova. Obraćajući se na ovotjednoj općoj audijenciji poljskim hodočasnicima, Franjo je istaknuo da je Katoličko sveučilište u Lublinu u Poljskoj nedavno obilježilo godišnjicu operacije Reinhard. Bio je to kodni naziv za tajnu operaciju u dijelu okupirane Poljske koji je obuhvaćao teritorij koji je danas na području Ukrajine.
"Neka sjećanje na ovaj stravičan događaj u svima pobudi namjere i akcije za postizanjem mira", rekao je Sveti Otac, posebno spomenuvši operaciju "istrebljenja". A potom je skrenuo s napisanog teksta i dodao: "I povijest se tako ponavlja. Danas vidimo što se događa u Ukrajini."
Otkako je u veljači započela invazija, Franjo je u više navrata oštro osudio ruske poteze. Prošli mjesec je rekao da Ukrajinci trpe "mučeništvo zbog agresije", a posljedice rata na Ukrajince usporedio je s "užasnim genocidom" iz 30-ih godina, kada je zbog sovjetskog diktatora Josifa Staljina u zemlji zavladala glad.
Sveti Otac je u više navrata ponudio posredovanje Vatikana u rješavanju sukoba, no zbog njegovih oštrih kritika Rusije to je vrlo malo vjerojatno. U prošlomjesečnom intervjuu za isusovački časopis 'America' Franjo je govorio o, kako je rekao, okrutnostima ruskih vojnih snaga u Ukrajini.
"Općenito, najokrutniji su možda oni koji su porijeklom iz Rusije, ali ne drže do ruske tradicije, poput Čečena ili Burjata. U svakom slučaju napadač je ruska država, to je sasvim jasno", rekao je Franjo. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Papine je komentare nazvao "nekršćanskima" i neshvatljivima.
14:03 - Američki časopis TIME proglasio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i duh ukrajinskog naroda osobom godine.
12:10 - Rusija bi na odluku G7 i EU-a o ograničenju cijene ruske nafte mogla odgovoriti zabranom prodaje ili najvišim dopuštenim popustom, izvijestio je u srijedu ruski poslovni dnevnik Vedomosti.
Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, EU i Australija ograničili su od ponedjeljka cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, zaprijetivši sankcijama osiguravateljima i prijevoznicima koji budu pružali usluge za skuplje pošiljke.
Kremlj i ruska vlada razmatraju tri moguća odgovora, uključujući zabranu prodaje nafte svim zemljama koje su poduprle cjenovni limit, izvijestio je list Vedomosti, pozivajući se na dva izvora bliska vladi.
Zabranjena bi bila izravna i prodaja preko posrednika, navodi list.
Druga opcija predviđa zabranu izvoza uglavljenog ugovorima koji uključuju cjenovni limit, i to za sve zemlje-odredišta.
Prema trećoj opciji, izvoz ruske nafte marke Urals bio bi dozvoljen samo uz propisani maksimalni popust na međunarodne referentne cijene, izvijestio je dnevnik.
Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak rekao je u utorak da će nove uredbe o izvozu stupiti na snagu do kraja godine. Prethodno je izjavio da bi Rusija mogla smanjiti proizvodnju nafte, ali ne puno.
Bloomberg je izvijestio da Rusija razmatra i određivanje najniže dopuštene cijene nafte u međunarodnoj prodaji, navodi Reuters.
10:40 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je najnovije podatke vezane uz stanje na terenu rata u Ukrajini.
Rusija je nedavno počela širiti obrambene položaje duž svoje granice s Ukrajinom i duboko na području svoje regije Belgorod. Guverner Belgoroda objavio je u utorak da osniva lokalne 'jedinice samoobrane'. Kopanje rovova zabilježeno je u Belgorodu najranije u travnju ove godine, ali nove konstrukcije vjerojatno su složeniji sustavi, dizajnirani za odbijanje mehaniziranog napada, navode.
9:15 - Bjelorusija, jedan od najvećih međunarodnih saveznika Rusije, rekla je da će premjestiti vojnu opremu i sigurnosne snage danas i sutra u sklopu, kako kaže, provjera njezina odgovora na moguće prijetnje terorizma.
"Kretanje prijevoza građana određenim javnim cestama i područjima bit će ograničeno, a planira se uporaba imitacije oružja u svrhu obuke", izvijestilo je Vijeće sigurnosti.
Nije navedeno koji bi dijelovi zemlje mogli biti pogođeni.
Bjelorusija je inzistirala da neće ući u rat protiv svoje susjede Ukrajine, ali ostaje blizak saveznik Rusije i izvela je zajedničke vojne vježbe s Moskvom.
Predsjednik Aleksandar Lukašenko također je u prošlosti naredio trupama da se rasporede s ruskim snagama blizu granice s Ukrajinom, upozoravajući na prijetnje Bjelorusiji iz Kijeva i Zapada.
Ukrajina je mjesecima upozoravala da bi Bjelorusija i Rusija mogle planirati zajednički napad preko ukrajinske sjeverne granice.
9:03 - Njemačka je ponudila sustav protuzračne obrane Patriot Poljskoj prošlog mjeseca nakon što se zalutali projektil srušio i umsrtio dva farmera u poljskom selu u blizini ukrajinske granice.
Varšava je isprva odbila ponudu, rekavši da bi je bilo najbolje poslati Ukrajini. Njemačka je nakon razmišljanja odbila postaviti sustav u Ukrajinu, pa je Poljska sada prihvatila početnu ponudu.
Mariusz Blaszczak, njezin ministar obrane, rekao je na Twitteru da je "razočaran" odlukom.
"Raspoređivanje Patriota u zapadnoj Ukrajini povećalo bi sigurnost Poljaka i Ukrajinaca. Dakle, nastavljamo s radnim aranžmanima za postavljanje lansera u Poljsku i njihovo povezivanje s našim zapovjednim sustavom", napisao je.
Njemačka je prethodno rekla da je sustav protuzračne obrane namijenjen za korištenje na teritoriju NATO-a - čija Ukrajina nije članica.
6:59 - Institut za proučavanje rata (IWS) objavio je najnoviju analizu vezano oko rata u Ukrajini.
"Kremlj je izravno odgovorio na glasine o drugom valu mobilizacije u očitom nastojanju da riješi rastuću društvenu zabrinutost i ponovno centralizira informacije o ratu s ruskom vladom i državnim medijima. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov 6. prosinca pozvao je Ruse da se oslone na komunikacije ruskog Ministarstva obrane i predsjednika te da ignoriraju “provokativne poruke” objavljene na platformama društvenih medija. Peskovljeva izjava vjerojatno ima za cilj diskreditirati rastući utjecaj i ruske oporbe i proratnih Telegram kanala koji su dosljedno izvještavali o pokazateljima namjere Kremlja da nastavi mobilizaciju u 2023. godini", navode.
Ruske oblasti Belgorod i Kursk najavile su, tvrdi IWS, formiranje postrojbi teritorijalne obrane, izlažući mnoge civile "ratu pod apsurdnom pretpostavkom prijetnje ukrajinskog kopnenog napada na pogranična područja Rusije".
6:45 - Ruske snage su ispalile 226 projektila na sedam zajednica u Sumskoj oblasti, kazao je regionalni guverner Dmitru Zhyvytskyiju.
6:30 - Nema razloga da Hrvatska ne sudjeluje u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini, kazao je Hini hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je nedavno posjetio Kijev, ali je vlada lošim komuniciranjem to pitanje učinila nepopularnim i pretvorila u točku prijepora.
„To bi bila očekivana nadogradnja politike podrške Ukrajini. Smatram da je to posve opravdano i nema nijednog razloga da Hrvatska od toga apstinira“, kaže Picula.
Više o tome, pročitajte OVDJE
He, he, Picula... Nije problem Milanović koji je odbio podršku Ukrajini ili oporbi koja podržava Putina, već u vladi koja nije dovoljno nježno priopćila sabora da treba glasati o tome...