Glasnogovornik Bijele kuće John Kirby izjavio je da SAD očekuju da će se rat u Ukrajini nastaviti "još neko vrijeme" i da "nema očekivanja" da će borbe prestati u zimskim mjesecima. Ukrajinska državna energetska agencija, Energoatom, ponudila je veće bonuse osoblju u nuklearnoj elektrani Zaporižje koja je pod ruskom okupacijom pod uvjetom da ostanu lojalni Ukrajini. Europska komisija isplatila je još 500 milijuna eura Ukrajini, u sklopu više milijardi eura vrijednog paketa zajmova.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
22:30 - Poljska je u četvrtak uklonila veto na paket koji uključuje makrofinancijsku pomoć Ukrajini nakon što se zadovoljila nešto drukčijom formulacijom u tekstu zaključaka samita EU-a o minimalnoj stopi korporativnog poreza na dobit multinacionalnih poduzeća, doznaje se iz diplomatskih izvora.
21:52 - Države članice EU-a postigle su u četvrtak dogovor o devetom paketu sankcija protiv Rusije, doznaje se iz diplomatskih izvora. Dogovor su postigli veleposlanici država članica, koji zasjedaju istodobon dok traje sastanak na vrhu čelnika EU-a.
Postignuti dogovor bit će formalno usvojen kroz pisanu proceduru. Vlade država članica trebaju potvrditi dogovor do sutra u podne. Isti dan odluka će biti objavljena u Služenom listu Europske unije.
Za donošenje sankcija potrebna je suglasnost svih država članica. Deveti paket sankcija uključuje, među ostalim, stavljanje gotovo 200 dodatnih pojedinaca i pravnih subjekata na popis sankcioniranih. Među njima su ruske oružane snage, pojedinačni časnici, obrambene tvrtke, članovi parlamenta, ministri, guverneri i političke stranke.
Uvedene su sankcije protiv još tri ruske banke te puna zabranu transakcija Ruskoj banci za regionalni razvoj kako bi se dodatno paralizirao “Putinov bankomat”. Dodatno je ograničen izvoz proizvoda za dvostruku namjenu, uključujući ključne kemikalije, nervne agense, elektroniku i IT komponente koje bi se mogle koristiti za ruski ratni stroj.
Zabranjuje se izvoz svih vrsta dronova i bespilotnih letjelica te motora za bespilotne letjelice u Rusiju i izvoz u bilo koje treće zemlje, poput Irana, koji bi Rusiji mogao isporučivati dronove
18:03 - Bivši prvi tenisač svijeta Britanac Andy Murray dobitnik je ovogodišnje nagrade Arthur Ashe za humanitarni rad, a zaslužio ju je zbog svojih napora u pomoći ukrajinskoj djeci pogođenoj ruskom invazijom na njihovu zemlju. Murray je tijekom turnira u Indian Wellsu ove godine odlučio svu svoju zaradu od nagrada na turnirima donirati za pomoć djeci u Ukrajini, a na kraju je taj iznos dosegao oko 630,000 dolara.
"Kuće su bombardirane, a obitelji iseljene. Mala djeca su pogođena ovim ratom, mnoga su ozlijeđena, a neka i poginula. Nisam bio siguran kao bih mogao pomoći, a onda sam odlučio kako ću od Indian Wellsa pa nadalje donirati sav novac koji osvojim na turnirima UNICEF-u. To mi je dalo dodatnu motivaciju, a nadao sam se kako će se i još neki igrači priključiti u skupljanju pomoći", kazao je Murray.
Udruge teniskih profesionalaca i profesionalke ATP i WTA, kao i Međunarodni teniski savez ITF te organizatori sva četiri "grand slam" turnira donirali su 700,000 dolara, dok je odnedavno umirovljeni legendarni Švicarac Roger Federer donirao 500,000 dolara. "U Ukrajini je 7.5 milijuna djece od kojih njih čak 5.2 milijuna treba pomoć. Kada vidite slike njihove patnje tada vam je još teže u želucu. Imam četvero djece s kojom je srećom sve uredu, ali kao roditelja ovakve vas stvari drugačije pogađaju", dodao je Murray.
Stručnjakinja za UNICEF-ove programe Tatjana Fanuč kazala je kako je Murrayeva donacija upotrijebljena za nabavku medicinske opreme i ostalih potrepština za djecu koja su morala napustiti svoje domove.
18:00 - Više od 14 milijuna tona žitarica izvezeno je iz ukrajinskih luka zahvaljujući Crnomorskoj inicijativi, rekla je UN-ova visoka dužnosnica, dodajući da je "umjerena optimistica" u vezi s izvozom ruskog gnojiva. Na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Ženevi, glavna tajnica UNCTAD-a Rebeca Grynspan, koja sudjeluje u pregovorima, istaknula je da je dogovor Ukrajine i Rusije omogućio da se sedam mjeseci uzastopno smanjuje svjetska cijena prehrambenih proizvoda.
"Premašili smo 14 milijuna tona (...) koje su raspodijeljene zahvaljujući Crnomorskoj inicijativi za žitarice", što je "iznimno velika količina za tržište", rekla je.
Ugovor koji su 22. srpnja potpisali UN, Ukrajina, Rusija i Turska na 120 dana, ublažio je svjetsku prehrambenu krizu potaknutu ratom te je produljen na četiri mjeseca. Grynspan je upozorila da bi iduće godine moglo doći do nestašice gnojiva. Vremena je malo jer se sjetva ne može odgađati. "Zato se trudimo čim prije riješiti ovaj problem", rekla je.
Moskva se žali da ne može prodati svoje gnojivo zbog zapadnih sankcija uvedenih financijskom i logističkom sektoru. UNCTAD-ova glavna tajnica je rekla da je "umjereni optimist" glede "skorašnjeg" pomaka u vezi pitanja gnojiva, ali nije otkrila potankosti o pregovorima. "Ima teškoća", rekla je.
14:50 - Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom se holodomor, stradanje milijuna pripadnika ukrajinskog i ostalih naroda od gladi u SSSR-u između 1932. i 1933. godine, priznaje kao genocid. Od 536 zastupnika EP-a njih 507 je podržalo rezoluciju, 12 je bilo protiv, a 17 suzdržanih.
U studenom 1932. sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, podrijetlom Gruzijac i s pravim imenom Džugašvili, pokrenuo je politiku prisilne kolektivizacije. Seljacima je ljetina bila oduzimana kako bi ih se primoralo da se odreknu zemlje i uđu u kolhoze, a najviše je stradala žitom najbogatija Ukrajina u kojoj se nastojala otupiti svaka težnja za neovisnošću od Sovjetskog Saveza. Tijekom Velike Staljinove gladi (holodomor, gladomor) procjenjuje se da je umrlo između 4,5 i 10 milijuna ljudi, jer točan broj nije utvrđen.
"Velika glad 1932/33 Holodomor je jedna od najvećih tragedija 20. stoljeća kada je umro veliki broj Ukrajinaca i ostalih ljudi u Sovjetskom Savezu (SSSR)", rekla je Stella Kyriakides, povjerenica Europske komisije (EK) za zdravlje i sigurnost hrane. Devedeset godina nakon holodomora, istaknula je Kyriakides, "Rusija ponovo koristi hranu kao oružje u brutalnom ratu protiv Ukrajine, uništava poljoprivrednu proizvodnju Ukrajine, minira polja i blokira luke".
Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, čiji je klub zastupnika EPP inicirao rezoluciju, je kazala da je "ova rezolucija podsjećanje na veliku tragediju koju Rusija ponovo provodi izgladnjivanjem i smrzavanjem ukrajinskog stanovništva".
14:24 - Stotine civila pogubljene su po kratkom postupku prvih mjeseci ruske agresije na Ukrajinu što se svrstava u kategoriju "ratnih zločina", izjavio je u četvrtak Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a Volker Türk. Istražno povjerenstvo Ujedinjenih naroda popisalo je 441 pogubljenje i ubojstvo bez suđenja u trima ukrajinskim pokrajinama od razdoblju od 24. veljače kada je počela ruska agresija do 6. travnja, istaknuo je Türk predstavljajući izvješće pred Vijećem za ljudska prava (HRC) UN-a. U to razdoblju dokumentirana su ubojstva 341 muškarca, 72 žene, 20 dječaka i osam djevojčica u 102 gradova i sela u regijama Kijeva, Černihiva te Sumija, navodi se u izvješću.
"Stvarne brojke vjerojatno su veće i radimo na provjeri još 198 drugih ubojstava u tim regijama", kaže Visoki povjerenik.
"Imamo čvrste pokazatelje prema kojima ta ubojstva po kratkom postupku predstavljaju ratni zločin protiv civilnog stanovništva", rekao je.
"U nekim slučajevima ruski vojnici ubijali su civile u improviziranim zatvorima", rekao je.
"Neke su civile ubijali na licu mjesta na ulazu u njihov dom ili u njihovim dvorištima, kućama, čak i onda kada su žrtve podigle ruke u znak predaje i nisu predstavljale nikakvu prijetnju", rekao je visoki povjerenik.
Muškarci i dječaci čine 88 posto svih žrtava "što upućuje na to da su oni bili prioritetne mete zbog svog spola". Od toga, iz ruskih oklopnih vozila i drugih ratnih strojeva pucali su na civile u njihovu domu.
Visoki povjerenik nastavlja dokumentirati kršenja prava civila u zonama sukoba počinjena nakon razdoblja koje je predmet danas predstavljenog izvješća, rekao je nadalje visoki povjerenik. UN-ovi istražitelji optužili su Moskvu 23. rujna da je počinila "velik broj" ratnih zločina u četirima ukrajinskim pokrajinama u prvim tjednima ruske invazije. Ocijenili su da je prerano govoriti o zločinima protiv čovječnosti, u čemu zauzimaju različito stajalište od nevladinih udruga i Ukrajine.
14:20 - Dvije su osobe poginule u četvrtak nakon velikog požara u rafineriji u Sibiru, na istoku Rusije, priopćile su vlasti. Požar je izbio u rafineriji u gradu Angarsku u 6 sati ujutro.
Dvije osobe su poginule, a pet ih je ozlijeđeno, od kojih je jedna hospitalizirana, rekao je Igor Kobzev, guverner regije Irkutsk. Navodeći hitne službe, guverner je pojasnio da je katastrofu uzrokovalo curenje plina. Otvorena je istraga kako bi se provjerilo moguće kršenje sigurnosnih standarda.
Kako navodi Daily Mail, nije jasno je li bila riječ o nesreći ili o sabotaži. Incident dolazi nakon višestrukih eksplozija i požara na lokacijama koje su povezane s ruskom vojskom ili oligarsima, za koje mnogi sumnjaju da ih je orkestrirala Ukrajina.
Rafinerija Angarsk proizvodi mlazno gorivo i dizel koje može koristiti ruska vojska, a u vlasništvu je naftnog diva Rosnefta, tvrtke Putinovog saveznika Igora Sečina. Ovo je drugi požar u rafineriji u manje od mjesec dana, a raniji incident prijavljen je 27. studenog.
13:20 - Više od trećine izbjeglica iz Ukrajine želi trajno ostati u Njemačkoj, a većina se ovdje osjeća dobrodošlima, proizlazi iz ispitivanja objavljenog u četvrtak.
„Među ispitanima 26 posto ukrajinskih izbjeglica izjavilo je kako želi zauvijek ostati u Njemačkoj, a daljnjih 11 posto planira u Njemačkoj ostati najmanje nekoliko godina“, proizlazi iz studije „Izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj – izbjeglištvo, dolazak i život“, koju su zajednički izdali Savezni ured za migracije i Institut za istraživanje njemačkog gospodarstva.
Prema istoj studiji, oko jedne trećine se nakon završetka rata želi vratiti u Ukrajinu, dok je 27 posto ispitanih izbjeglica još neodlučno. Čak 17 posto ukrajinskih izbjeglica je u međuvremenu pronašlo stalno zaposlenje, od čega se u 71 posto slučajeva radi o poslovima za koje je potrebna visoka ili viša stručna sprema.
„U usporedbi s iskustvom kod prijašnjih izbjegličkih skupina, ovo je vrlo visoki postotak“, rekao je prilikom predstavljanja studije u Berlinu Herbert Bruecker iz Saveznog ureda za migracije.
Stručnjaci polaze od pretpostavke da će se udio zaposlenih među izbjeglicama povećati nakon svladavanja jezičnih prepreka. Više od polovice izbjeglica pohađa tečaj njemačkog jezika.
U Njemačkoj trenutno boravi nešto preko milijun izbjeglica koje su zbog ruskog napada na Ukrajinu tijekom godine stigle u Njemačku. Osamdeset posto odraslih izbjeglica su žene. Velika većina ispitanih se u Njemačkoj osjeća dobrodošlima, dok je samo sedam posto reklo kako nemaju osjećaj da su u Njemačkoj dobrodošli.
12:46 - Grad Herson ostao je bez struje, rekao je načelnik regionalne vojne uprave Yaroslav Yanushevich. Kaže da grad trenutačno nema struje zbog teškog granatiranja, u kojem su poginule dvije osobe.
- Prvom prilikom, elektroprivreda će početi obnavljati električne mreže - istaknuo je na Telegramu.
12:00 - Rusija je priopćila da je od Vatikana primila ispriku zbog prošlomjesečnih komentara pape Franje da su ruski vojnici iz nekih etničkih manjinskih skupina "najokrutniji" borci u ukrajinskom sukobu. Na brifingu u Moskvi, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da Rusija sada smatra da je stvar zaključena i da se nada konstruktivnom dijalogu između Rusije i Vatikana. U prošlomjesečnom intervjuu za isusovački časopis' America' Franjo je govorio o, kako je rekao, okrutnostima ruskih vojnih snaga u Ukrajini.
"Općenito, najokrutniji su možda oni koji su podrijetlom iz Rusije, ali ne drže do ruske tradicije, poput Čečena ili Burjata. U svakom slučaju napadač je ruska država, to je sasvim jasno", rekao je Franjo.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Papine je komentare nazvao "nekršćanskima" i neshvatljivima.
Sveti Otac je u više navrata ponudio posredovanje Vatikana u rješavanju sukoba, no zbog njegovih oštrih kritika Rusije to je vrlo malo vjerojatno.
11:52 - "Grad Marinka u Donjeckoj Narodnoj Republici već je oslobođen više od 80 posto", rekao je separatistički čelnik Denis Pušilin te dodao kako se trenutno tamo odvijaju borbe te se "neprijatelj i dalje pokušava održati", prenosi RIA.
Kako tvrdi, nakon "oslobađanja" Marinke, ruska će vojska moći napredovati prema Krasnogorovki.
RIA ističe da su 13. prosinca ruske snage blokirale puteve opskrbe ukrajinskih trupa, što je "pogoršalo položaj Oružanih snaga Ukrajine u gradu".
Pukovnik policije LPR-a Vitalij Kiselev tada je rekao da je ruska vojska drži Marinku u čvrstom obruču i da se borbe vode u centru grada. Potvrdio je da je ruta prema Krasnohorivki, kojom se opskrbljivala ukrajinska vojska, pod kontrolom ruskih snaga.
11:44 - Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Turk rekao je da bi daljnji udari na ukrajinsku infrastrukturu mogli izazvati ozbiljno pogoršanje humanitarne situacije i potaknuti daljnje raseljavanje. U govoru pred Vijećem za ljudska prava nakon putovanja u Ukrajinu, Turk je rekao da ruski udari izlažu milijune ljudi "ekstremnim poteškoćama".
"Dodatni udari mogli bi izazvati ozbiljno pogoršanje humanitarne situacije i daljnje raseljavanje", rekao je.
10:45 - Rusko granatiranje ubilo je dvoje ljudi u središtu nedavno oslobođenog grada Hersona u južnoj Ukrajini, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik. Kirilo Timošenko rekao je da je dvoje ljudi ubijeno oko 100 metara od zgrade regionalne uprave koja je pogođena u granatiranju u srijedu.
10:39 - Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je da je svo oružje koje Zapad isporučuje Ukrajini legitimna meta za Rusiju te da će biti uništeno ili zaplijenjeno, prenosi The Guardian.
08:44 - Prema obavještajnim informacijama o situaciji u Ukrajini, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva navodi kako Bjelorusija navodno provodi vojne vježbe na sjeverozapadu zemlje.
- Bjelorusija je 13. prosinca 2022. izvršila brzu provjeru borbene spremnosti svojih snaga. Vježbe se navodno održavaju na sjeverozapadu zemlje, daleko od ukrajinske granice. Osim toga, Rusija je nedavno rasporedila dodatne jedinice mobiliziranih rezervista u Bjelorusiju. Bjelorusija je odigrala ključnu ulogu u omogućavanju ruskog napada na Kijev od 24. veljače 2022. Međutim, bjeloruske trupe i ruske postrojbe koje trenutačno vježbaju vjerojatno neće predstavljati snagu sposobnu izvesti uspješan novi napad na sjevernu Ukrajinu - navodi ministarstvo.
08:36 - Ukrajinske snage granatirale su grad Donjeck na istoku Ukrajine, koji je pod ruskom kontrolom, rekli su dužnosnici koje je postavila Rusija, prenosi The Guardian.
"Točno u 7.00 sati jutros izložili su središte Donjecka najmasovnijem napadu od 2014.", rekao je na Telegramu Aleksej Kulemzin, gradonačelnik kojeg podržava Rusija. Napad je opisao kao ratni zločin te kazao kako je na civile ispaljeno četrdeset raketa. Izvještaj još nije neovisno potvrđen.
07:28 - Ruska zračna baza u Kursku napadnuta je u srijedu navečer, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik. Anton Geraščenko, viši predsjednički savjetnik, objavio je niz ažuriranja na Telegramu, rekavši da je "nepoznati dron" udario vojni objekt.
Citirajući neodređena ruska medijska izvješća, rekao je da su se dogodile "dvije eksplozije u Kursku blizu aerodroma". “Nepoznati dron pogodio je vojni objekt u Kursku”, dodao je kasnije, prenosi The Guardian.
Ruska medijska organizacija RIA citirala je regionalnog guvernera Romana Starovoita koji je rekao: "Protuzračna obrana djelovala je nad regijom Kursk u večernjim satima, nije bilo žrtava niti štete".
07:11 - Putinova odluka da odgodi svoje godišnje obraćanje Skupštini Ruske Federacije ukazuje na to da je on i dalje nesiguran u svoju sposobnost oblikovanja ruskog informacijskog prostora, usred sve većih kritika na njegovo ponašanje u invaziji, navodi Institut za ratne studije (ISW).
- Rusko povlačenje iz Kijevske oblasti i sjeverne Ukrajine u travnju 2022. vjerojatno je pokvarilo Putinove planove da proglasi pobjedu tijekom obraćanja Skupštini Federacije. Putin je već otkazao svoju godišnju tiskovnu konferenciju s članovima ruske javnosti, vjerojatno u pokušaju da izbjegne odgovore na pitanja o ruskim vojnim neuspjesima bez pribjegavanja pretjerano očitoj manipulaciji pitanjima. Putin možda nije siguran u svoju sposobnost da opravda cijenu svog rata kada se obraća ruskoj javnosti i elitama - piše Institut.
07:02 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu se usprotivio ideji da ruski sportaši sudjeluju na Olimpijskim igrama 2024. pod bilo kojom neutralnom zastavom, rekavši da su "sve njihove zastave uprljane krvlju".
Zelenski je to izjavio nakon što je razgovarao s Thomasom Bachom, predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), koji je prošli tjedan rekao da je još uvijek nejasno hoće li ruski i bjeloruski sportaši i sportašice sudjelovati na igrama u Parizu 2024. godine.
U priopćenju, Zelenski je rekao da je Ukrajina razočarana onime što je nazvao namjerom IOC-a da se dopusti Rusima i Bjelorusima da se natječu pod neutralnom zastavom.
"Možemo reći samo jednu stvar: bijela ili bilo koja neutralna zastava nemoguća je za ruske sportaše, jer su sve njihove zastave uprljane krvlju", rekao je u video obraćanju.
Zelenski, pozivajući na "potpunu izolaciju" Rusa sa sportskih događaja, rekao je da su 184 ukrajinska sportaša poginula u ratu s Rusijom. U svome video obraćanju, ukrajinski je predsjednik kazao da principi IOC-a "definitivno ne predviđaju udovoljavanje terorističkim državama". Ako se ruskim sportašima dopusti sudjelovanje, bila bi to greška, jer bi se to interpretiralo kao znak da "svijet navodno odobrava njihov teror".
svi proukrajinski komentari pobrisani....