Mirovinski fondovi zainteresirani su za ulaganje u infrastrukturne projekte, pa tako i autoceste, za što im je prihvatljiviji model javne ponude dionica, ali i preuzimanje kontrolnog paketa – poručili su predstavnici mirovinskih fondova na konferenciji za novinstvo, na kojoj su iznijeli rezultate poslovanja za prošlu godinu. - Zalažemo se za IPO, vjerujemo da autoceste imaju potencijala i da mirovinski fondovi mogu ući u taj proces. Mi možemo ulagati do 15 posto imovine u infrastukturne projekte – rekao je Petar Vlaić, predsjednik udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Predstavnici fondova poručili su da razgovaraju o tome s Vladom, da konkretnog dogovora još nema. - Ako bi ulagali u autoceste željeli bi imati i kontrolu nad upravljanjem, a kada bi ušli u taj projekt zalagali bi se za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanja prihoda bez dizanja cestarina. Važno bi bilo i povećati promet kamiona autocestom, uzme li se u obzir da se kod nas na njihov promet odnosi 10 posto, a u Sloveniji čak 50 posto – rekao je Vlaić.
Osim autocesta interes mirovinskih fondova postoji i za primjerice HEP, LNG terminal, zračne luku u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku...
Ukupno raspoloživi novac četiri mirovinska fonda za infrastrukturne projekte je 10,75 milijardi kuna, a za ukupno ulaganje u dionice na raspologanju imaju 25,2 milijarde kuna. Prema posljednjim podacima imovina četiri obvezna mirovinska fonda je 74,04 milijardi kuna, što je vrijednost od 22,5 posto BDP-a. Njihov prosječni prinos od početka rada 2002. godine pa do kraja 2015. godine iznosio je 5,88 posto, a realni prinos bio je 3,65 posto, što je, kako su rekli više od očekivanja na početku reforme, kada se je računalo na ostvarenje prinosa od 1 do 2 posto iznad inflacije. Taj prinos donio je članovima 25,02 milijarde kuna nove vrijednosti.
Prema modelima koji uzimaju u obzir sve relevantne parametre 56 mirovine dolazit će budućim umirovljenicima iz prvog stupa, a čak 44 posto iz drugog stupa. Inače, u drugi stup se izdvaja tek 25 posto doprinosa, a ostatak u 75 posto u prvi stup.
Prema računici, osiguranik s prosječnom bruto plaćom od 8185 kuna imat će 2238 kuna mirovine iz prvog stupa, a 1788 kuna mirovine iz drugog stupa. To ukazuje da na svake tri kune uplaćene u prvi stup uplaćujemo jednu kunu u drugi stup, odnosno da svaka kuna uplaćena u drugi stup vrijedi kao 2,4 kune uplaćene u prvi stup.
Na kraju prošle godine broj članova u obveznim mirovinskim fondovima bio je 1.731.181, od čega njih oko pet tisuća u dinamičnom A fondu, oko 1,7 milijuna u uravnoteženom B fondu, a nešto manje od 19 tisuća u konzervativnom C fondu. Najveći dio ulaganja, od 53,8 milijardi kuna, lani se je odonosio na ulaganje u obveznice, a za milijardu kuna, na 7,7 milijardi poraslo je ulaganje u dionice. Značajniji projekti u kojima su sudjelovali bila je dokapitalizacija Podravke, Luke Rijeka, HPB-a te Tankerske Next Generation.
Može ali mi koji uplaćujemo u nadzorni odbor a ne oni