Internetu najviše pristupaju preko pametnih telefona i računala, najkorištenije društvene mreže su Facebook i Instagram, a svako četvrto dijete u dobi od devet do 14 godina te svako treće dijete od 15 do 17 godina sasvim je ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu.
Dio je to rezultata prvog nacionalnog istraživanja o medijskim navikama i sigurnosti djece na internetu u kojem je sudjelovalo 1017 djece u dobi od 9 do 17 godina, čime se Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na internetu sudjelujući u konzorciju EU Kids Online koji čine 33 zemlje.
– Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Trebaju nam novi modeli medijskog odgoja ponajviše u skupini djece od 9 do 11 godina budući da je to vrlo osjetljivo razdoblje u kojem je djeci potrebna odlučnija pomoć roditelja i odgojno-obrazovnih institucija – poručio je Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, ujedno i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online.
Naime, svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvo, a svako treće dijete od 9 do 17 godina u posljednjih godinu dana na internetu je komuniciralo s osobama koje nisu upoznali uživo. Iako će o medijskoj kulturi i sigurnosti na internetu tek od sljedeće školske godine intenzivnije učiti u školama, važan je i podatak da se tri posto djece od devet do 11 godina odlučilo sastati i uživo upoznati s osobama s kojima su komunicirali preko interneta iako te osobe nisu ranije poznavali. Na takav isti potez odlučilo se svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina i svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina.
Isto tako više od polovine djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je neprimjerenu poruku, a takve su poruke bivale češće kod one djece koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu. Istraživanje je isto tako pokazalo da je gotovo tri četvrtine djece u dobi od 9 do 11 godina na internetu u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije iako ih nisu pretraživali niti su ih željeli vidjeti, a istom je sadržaju bilo izloženo i dvije trećine djece u dobi od 15 do 17 godina što ukazuje na laku dostupnost takva sadržaja djeci. Prema istraživanju, roditelji više nadziru internetski sadržaj mlađe nego starije djece.
Pogledajte kamo su nestale i što danas rade bivše prve dame TV-a:
I stariji bi se trebali malo zapitati i zamisliti za svoju privatnost na facebooku. Uvjereni su da su face, što imaju na tim mrežama svoje profile.