Pokretanje interventnog fonda za poduzetnike čija je vrijednost 15
milijardi kuna, odnosno oko pet posto BDP-a, zatražili su poslodavci u
razgovoru s premijerom dr. Sanaderom. Predsjednik Hrvatske udruge
poslodavaca Damir Kuštrak kaže da bi upravo ekonomski savjetnici do
sredine prosinca trebali razraditi model rada i djelovanja interventnog
fonda.
Sanaderov
krizni tim
Nisu
ni znali da su u Vladinom savjetu
Prosvjednici
s Facebooka: Želimo normalan život i poštenu državu
J.
Kosor pozvala HSU na sastanak o božićnici
Vlada
RH nije zabranila dječje darove i božićnice
Zanimljivo, nijedan od ekonomista koje je Sanader pozvao za svog
savjetnika, nije upoznat s osnivanjem interventnog fonda za poduzetnike
niti je poznato što bi taj fond i kako radio.
- Ne tražimo od vlade novce niti je nužno da država nešto plaća, ali
tražimo da se poduzmu mjere za slučaj da se javi problem da tvrtke ne
mogu refinancirati svoje obveze. Tražimo da putem garancijskog fonda
Vlada izda jamstva tvrtkama koje neće moći refinancirati svoje obveze.
Takvo rješenje imali smo prije 8 –10 godina - ističe Kuštrak koji, ne
navodeći imena, dodaje da bi se velik broj kompanija mogao naći u
problemima.
Dosad ni Vlada ni središnja banka nisu objavile imena tvrtki kojima
iduće godine stiže na naplatu oko 4,5 milijardi eura glavnice za ranije
uzete kredite. Pretpostavlja se da glavnina obveza, koje se pripisuju
korporacijama, stiže na adresu brodogradilišta, željeznica, hrvatskih
cesta, ali bilo je i privatnih kompanija koje su uzimale kredite od
EBRD-a, Europske investicijske banke i poslovnih banaka.
Foto: Davor Višnjić
“Velik broj kompanija zadužen je u inozemstvu. To nisu gubitaši i
tvrtke koje traže i trebaju državnu pomoć, ali može se dogoditi da im
banke neće htjeti produžiti kredit. Savjet treba pripremiti mehanizam
kome, zašto i zbog čega priteći u pomoć i dati jamstva, ističe Kuštrak.
Jamstva koja bi se mogla kretati oko 15 milijardi kuna, ne bi, kaže,
ulazila u državni deficit niti bi kvarila Sanderove planove o
uravnoteženom proračunu, već bi samo eventualno povećala javni dug
države.
Interventni fond od 15 milijardi kuna kao spas
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.