Investicijski bum u prometnice drugačiji je od prijašnjeg

Hrvatska je do ulaska u Europsku uniju u izgradnju mreže autocesta uložila na desetke milijardi kuna. Za to su se dizali nekad i vrlo skupi krediti, a jednim dijelom troškove za te investicije pokrivali su i sami vozači plaćajući naknadu za autoceste u cijeni goriva. No i nakon tog investicijskog buma u prometnice koji smo sami financirali i zbog kojeg su državne cestarske tvrtke zapale u velike dugove pa sad moraju prolaziti kroz proces i financijskog i poslovnog restrukturiranja, Hrvatska opet ima velika ulaganja u prometnu infrastrukturu. No sad je to posve drugačija priča.

Tako sad te investicije teške milijarde kuna ne financiramo zaduženjem, nego se oslanjamo uglavnom na fondove EU. Dok smo se prije bili fokusirali samo na autoceste, sad dobrim dijelom ulažemo u željeznicu, ali i u ceste, mostove, luke... Trenutačno je u sektoru prometa uz sufinanciranje EU ugovoreno 76 projekata vrijednih 25,5 milijardi kuna. Od tog iznosa od EU ćemo za njih dobiti više od 15 milijardi kuna. A radi se o ključnim projektima za razvoj zemlje. Tu je u prvom redu pruga Rijeka – mađarska granica. Za dvije dionice te pruge od Zagreba do državne granice već smo dobili sredstva EU, a ove godine dobit ćemo i za dionicu od Zagreba prema Rijeci, odnosno od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Vrijednost je tih radova 2,6 milijardi kuna, 500 milijuna kuna više od vrijednosti radova na Pelješkom mostu. Tako će biti napravljen dodatni korak prema realizacije nizinske pruge, koja je ključna za razvoj riječke luke. Novcem EU među ostalim namjeravamo nabaviti i nove vlakove, a iz tih sredstava spojit ćemo Hrvatsku pa time i EU Pelješkim mostom. Hrvatski prometni sektor tako je izvukao velike koristi od EU, uz pomoć fondova dobit ćemo nove pruge, mostove, ceste, luke. No novi investicijski bum u hrvatskoj prometnoj infrastrukturi ima i svoje naličje. Autoceste su gradile uglavnom domaće tvrtke koje su uglavnom u međuvremenu propale pa su izvođači radova na sadašnjim gradilištima većinom strane kompanije koje pak sve teže mogu u Hrvatskoj naći radnike.