Investitorima poruka da ulažu

I vodeća bonitetna kuća Standard&Poor’s procijenila je da su javne financije Hrvatske dovoljno stabilne da bi se odlučili pomaknuti rejting na korak do investicijske razine. Klub država s tim statusom ima privilegij niskih kamata za državu, građane i tvrtke, ali i privlačenja više investicija pa je ulazak u njega presudan za sjajniju ekonomsku budućnost.

Skok zahvaliti Mariću

Suficit proračuna i raspisan pad udjela javnog duga u BDP-u početkom je godine inspirirao Fitch na podizanje rejtinga, da bi nakon pljuske Europske Komisije zbog neprovođenja reformi uslijedio hladan tuš iz Moody’sa koji je zadržao rejting Hrvatske na razini iz kriznog razdoblja.

Potezom treće i najveće agencije S&P-a poslana je jasna poruka investicijskoj javnosti, a to je da se isplati ulagati u Hrvatsku jer je vrlo izgledno da će uskoro biti zemlja s investicijskim statusom. Ipak, rano je otvarati šampanjac jer do idućeg dizanja rejtinga neće doći ako se ne počnu provoditi strukturne reforme. Ovaj skok za jednu ocjenu možemo zahvaliti ministru financija Zdravku Mariću i njegovoj poreznoj reformi, koja je do te razine potaknula potrošnju, a s druge strane rastom PDV-a na ugostiteljske usluge iz turista izvukla više novca, da je u državnoj blagajni bilo i više novca no što je potrebno. Fiskalna konsolidacija pak nije dovoljna za drugi krug podizanja rejtinga, a toga je naravno svjestan i Marić, koji je komentirao da je podizanje rejtinga “dobro, ali i obvezujuće”.

– Kako bi došli na investicijski rejting, što je cilj, svi moramo uložiti velike napore kako bi potencijal gospodarstva rastao tako da se nastave provoditi strukturne reforme u svim segmentima – poručio je Marić.

Nužne su brže reforme

Koliko je premijer Andrej Plenković spreman za reforme, pokazat će plan konvergencije i reformi koji će uskoro biti na Vladi. Marić s druge strane radi sve kako bi iskoristio posljednji val nultih kamata na financijskim tržištima, pa je i završio s refinanciranjem cestarskog duga. Podsjetimo, najskuplja izdanja zamijenila su se jeftinom državnom obveznicom, a sada bi trebao biti restrukturiran još jedan dio duga kroz povoljnije kredite. Ukupno od pet milijardi eura duga, refinancirat će se više od 3,4 milijarde eura. Ipak ni taj potez neće ništa značiti ako se u Hrvatske autoceste ne postavi uprava koja će držati pod kontrolom troškove i restrukturirati tvrtku gubitaša. Uprava koju će voditi Tomislav Rosandić, pak, čeka na izmjenu jednog članka zakona o suzbijanju sukoba interesa, koji nikada nije u njega trebao ni dospjeti, punih šest mjeseci. Primjer je to nebrige i neefikasnosti državnog aparata koji se ne smije ponavljati sada kada imamo priliku za velik iskorak.