Iračani se pripremaju za izbore i cijela 2009. godina za njih će proteći u čestim izlascima na birališta. Najprije biraju zastupnike u pokrajinska vijeća, a zatim su na redu lokalni i nacionalni izbori. U subotu će prvi put nakon tri godine izaći na birališta i pokazati koliko je demokracija pustila korijena u ratom i terorizmom opustošenoj zemlji.
Žene u parlamentu
U državi koja je utonula u kaos kad je pao diktator Husein, a saveznici se nisu snašli u vihoru građanskog rata, izbori bi trebali pokazati jesu li Amerikanci barem malim dijelom uspjeli zainteresirati Iračane za parlamentarnu demokraciju. Plus ovih izbora trebalo bi biti jačanje stranaka sa sekularnim predznakom jer su vjerske u prethodnih nekoliko godina prokockale ugled kod velikog broja birača. Isto tako, irački izborni zakon propisuje da političke stranke u svojim redovima moraju imati najmanje 25 posto žena.
Pad vjerskih stranaka
Naravno, irački izborni zakon nije popravio položaj žena u iračkom društvu. Ironija je da je njihov status prije dolaska "osloboditelja" s američkim zastavama bio mnogo bolji. Okupacija države probudila je vjerski fanatizam, a time i prava žena spustila na nižu razinu. Tijekom kampanje, pogotovo one vjerskih stranaka, žene su bile sustavno omalovažavane i suočene s diskriminacijom.
Irački izbori bit će i veliki test predizbornih obećanja američkog predsjednika Baracka Obame. Naime, u predizbornoj kampanji brojne je glasače kupio najavom povratka američkih vojnika iz iračkoga ratnog pakla. Ako izbori prođu bez većih trzavica, njegov plan o preusmjeravanju vojske u Afganistan mogao bi se početi ostvarivati.
Bushove greške
Ipak, pokaže li se da Iračani nisu savladali ili nisu željeli prihvatiti pravila parlamentarne demokracije, ostavština njegova prethodnika koji je uvukao Amerikance u ratnu avanturu, Obami će zadati ogromne probleme.