Nakon nekoliko tjedana iščekivanja, Izrael je izveo napad na Iran u subotu u zoru, za koji je rekao da je odgovor na napad koji je Iran pokrenuo početkom listopada ove godine. Izraelski je jutrošnji napad uzrokovao eksplozije u tri iranska grada. Zračni napad na Iran, nazvan Operacija Dani pokajanja, pokrenut je kao odgovor na prethodne iranske raketne napade te je bio ograničen na vojne objekte. Izraelske zračne snage ciljale su iranske objekte povezane s proizvodnjom projektila.
Izraelski napad na Iran ciljao je vojne lokacije i tvornice oružja u provincijama Teheran, Khuzestan i Ilam, bez ciljanja naftnih, nuklearnih ili civilnih lokacija, prema iranskim, izraelskim i američkim izvorima. Izraelski dužnosnici rekli su da je vojska napala 20 vojnih lokacija u Iranu kroz tri odvojena napada.
SAD bio obaviješten
Prema izraelskim izvorima, napad je trajao otprilike tri i pol sata, nakon čega su ciljevi uspješno eliminirani. Obrazloženje operacije izneseno je u kontekstu samoobrane, budući da su rakete koje je Iran nedavno ispalio predstavljale direktnu prijetnju za sigurnost izraelskih građana. U napadu su poginula dva iranska vojnika. Iako se još uvijek ne zna koliko je štete naneseno vojnim objektima u Iranu, ono što je evidentno je da je Izrael izbjegao napadati iransku Revolucionarnu gardu, već je napao iransku regularnu vojsku, a analitičari tumače da je takvim načinom djelovanja izbjegao mogući odgovor iranske Revolucionarne garde na Izrael.
Da je napad bio u suprotnosti onome što su najavili izraelski dužnosnici, dokazuje i reakcija izraelskih medija koji su ismijavali napad Izraela na Iran, sarkastično komentirajući ograničene rezultate bombardiranja koje je prethodilo velikoj vladinoj kampanji. Dopisnik Roi Kayes kazao je kako bi iranski vođa ajatolah Ali Khamenei "mogao mirno nastaviti spavati". Internetska stranica Walla otkrila je da je Iran bio unaprijed obaviješten o napadima na Teheran, dok su izraelski diplomati putem trećih zemalja slali poruke tražeći da Iran izbjegne odmazdu.
>>> VIDEO Haidar Diab: Jedno poglavlje u sukobu Iran-Izrael je gotovo, ne očekujem napade do američkih izbora
Walla je napisala da je među kanalima za prijenos poruka Iranu, u pripremi za izraelski napad, bio i nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp, koji je prije služio kao nizozemski veleposlanik u Izraelu. Američki dužnosnici potvrdili su da SAD nije sudjelovao u napadu, ali je bio obaviješten unaprijed. Čelnik izraelske oporbe Yair Lapid podržao je napad, ali je kritizirao vladu zbog odluke da se ne ciljaju strateški objekti, naglašavajući kako je Iran trebao platiti veću cijenu.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Irana su poručili da se Iran ima pravo braniti od cionističkih agresorskih akcija te su oštro osudili agresivnu akciju koju je "cionistički entitet proveo protiv brojnih vojnih lokacija u Iranu", smatrajući agresiju očiglednim kršenjem međunarodnog prava i Povelje UN-a, osobito načelo sprečavanja prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti i nacionalnog suvereniteta država. Iako je Iran najavio žestoki odgovor, prema mišljenju analitičara do toga neće doći u skoro vrijeme. Očekivanja su da bi Iran mogao odgovoriti, ali posredstvom svojih saveznika u regiji, poput Hezbollaha u Libanonu ili hutista u Jemenu.
Iako iranski dužnosnici umanjuju značaj napada, tretirajući ga kao manji incident, regionalni sigurnosni analitičari izražavaju zabrinutost da bi ova ograničena konfrontacija mogla eskalirati. Iran je proteklih godina pokazao spremnost za odgovor putem indirektnih metoda i sponzorstvom proiranskih grupa na Bliskom istoku, čime održava pritisak na izraelske ciljeve bez direktnog rata. Unatoč tome što je Izrael zaprijetio da će napasti infrastrukturu Irana, naftna i plinska polja kao i nuklearna postrojenja, do toga nije došlo, ne zato što je premijer Benjamin Netanyahu slušao savjet američkog predsjednika Joea Bidena, već za takvu složenu vojnu operaciju Izrael nema potencijala bez pomoći SAD-a koji se na taj potez nije odlučio deset dana prije predsjedničkih izbora.
VEZANI ČLANCI:
SAD je dosad ograničavao Izrael u izravnim napadima na iranska naftna postrojenja i nuklearni program prvenstveno kako bi izbjegao širenje konflikta na Bliskom istoku i potencijalnu globalnu energetsku krizu. Ograničavanje izraelskih napada na te strateške ciljeve ima nekoliko ključnih razloga. Prvenstveno je tu stabilnost regije i globalnog tržišta nafte. Naime, napad na iranska naftna postrojenja mogao bi poremetiti svjetsko tržište nafte, s obzirom na to da Iran ima važnu ulogu u globalnoj opskrbi. Takvi napadi mogli bi uzrokovati nagli rast cijena nafte, što bi negativno utjecalo na globalnu ekonomiju i energente.
Moguća destabilizacija
Isto tako, sukobi koji bi zahvatili iranski teritorij vjerojatno bi izazvali odmazdu Irana, uključujući moguće napade na američke i izraelske interese u regiji. Širenje sukoba moglo bi destabilizirati čitav Bliski istok i uključiti druge saveznike, poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, ili čak Rusije i Kine. Među ostalim, SAD, unatoč napetostima, još uvijek traži diplomatske opcije za rješenje iranskog nuklearnog pitanja, uključujući povratak u okvir sporazuma poznatog kao JCPOA. Napadi bi narušili mogućnost pregovora i otežali diplomatske inicijative koje su još uvijek u tijeku. Tu je i zaštita američkih trupa i interesa jer izravan napad na iranske nuklearne ili energetske kapacitete mogao bi izazvati iranske napade na američke baze i saveznike u regiji.
>>> VIDEO Napad na Teheran
Strpimo se dok prođu izbori u USA, show must go on.