Iranka: Stan za azilante je kao zatvor ako ne znate hrvatski...

Nama je najveći problem hrvatski jezik, ja vas mogu učiti gramatici, ali ne mogu tečno govoriti hrvatski. Ljudi se ne mogu integrirati ako ne znaju jezik, bez znanja hrvatskog jezika ne možemo raditi. Ako dobijete stan kao azilant, on postaje zatvor jer ne možete komunicirati sa susjedima. Izbjeglice koje znam kažu mi “ne želim raditi jer ne mogu ni s kim komunicirati”. Ljudi koji su radili u restoranima više ne žele raditi jer ne znaju hrvatski, jer nitko s njima ne može komunicirati. Neki u Centru za izbjeglice nisu motivirani učiti hrvatski jezik jer to nije obavezno i jer kažu “svi Hrvati govore da ovdje nema nade” – o problemu integracije izbjeglica u hrvatsko društvo govorila je jučer azilantica iz Irana, Donya Spanta u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava na okruglom stolu u Europskom domu Zagreb.

Mlada žena iz Irana u Hrvatskoj živi s mužem i odobren joj je azil. Govorila je na engleskom jeziku, no s hrvatskim, iako je prošla tečaj, ima problema. Kako su prošle dvije godine otkako je dobila azil, sada u skladu s propisima treba početi raditi, osigurati si stan. Problem je, smatra, što u Hrvatskoj tražitelji azila, dok čekaju da dobiju status azilanata, ne uče hrvatski jezik, dok u drugim zemljama jezik počinju učiti čim zatraže azil.

Trebamo komunikaciju

– Mi trebamo zajednicu, trebamo komunikaciju, a dio ljudi ima problem jer ne zna reći ni “bok”, pa su jako izolirani u svojoj maloj zajednici i tu još vidimo nedostatak potpore. Meni i mom mužu Vlada i Hrvati su bili spremni pomoći. Ali problem je što je za neke ljude i nakon što su dobili azil trebalo od dva do čak pet mjeseci da ih maknemo iz Centra za azilante, a ljudi kad jednom dobiju azil, ondje ne žele ostati ni jednu noć. Usto, ako tada ostanu šest mjeseci u Centru za izbjeglice, izgubit će šest mjeseci potpore za stanovanje – kaže Donya Spanta.

Sada pomaže u integraciji izbjeglicama u Centru za izbjeglice, koji im nudi tečaj hrvatskog jezika uz prevoditelja, što im puno pomaže.

Okrugli stol na temu integracije izbjeglica u hrvatsko društvo moderirao je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun. Barun je istaknuo da su glavni koraci u integraciji izbjeglica stambeno zbrinjavanje, učenje hrvatskog jezika i zapošljavanje. Drži da po osiguranju stanova za azilante možemo biti primjer nekim drugima zemljama u EU.

S učenjem hrvatskog jezika koji je pretpostavka svake komunikacije izbjeglica sa susjedima, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Centrom za socijalnu skrb, školom... bilo je poteškoća posljednjih godina, ali sada i to, kaže, funkcionira. Barun drži da Hrvatska tek izgrađuje sustav integracije izbjeglica i da je zato nužna suradnja između vladina i nevladina sektora.

U Hrvatskoj je azil dobilo nešto više od 900 osoba, ali ih je 300–tinjak, govori, otišlo iz zemlje. Alen Bowman, kanadski veleposlanik govorio je o tome kako u Kanadi okruženoj oceanima i SAD-om nema ilegalnih migracija i da bi i Kanađani bili zabrinuti da imaju ilegalne migracije kao Hrvatska i EU, ali i da su Kanađani navikli na migracije i raznolikost.

200 izbjeglica radi

U Kanadu, prema planskoj demografskoj politici, godišnje dođe oko 300 tisuća ljudi ili 1% populacije Kanade, a polovica migranata otpada na ekonomske migracije, zatim dio ljudi dolazi u Kanadu obiteljima, a prihvaćaju i dio sirijskih izbjeglica iz kampova iz Turske, Jordana i to najpotrebitije. Bowman kaže da polovicu posla u integraciji izbjeglica odradi kanadska vlada, a polovicu Kanađani, udruge civilnog društva, crkvene udruge i građani.

Giuseppe DiCara, predstavnik Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, kaže da je od 2004. u Hrvatsku došlo 1899 izbjeglica i da ih je sada u zemlji oko 800. Kazao je da izbjeglice, čim dobiju status azilanata, imaju ista prava kao i hrvatski građani, pravo na obrazovanje, rad, zdravstvenu zaštitu i pristup besplatnom stanovanju dvije godine. Gotovo 200 izbjeglica, koliko zna, radi u Hrvatskoj.

VIDEO Bihać, BiH: Migrantski kamp Vučjak

Video: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL