Netom nakon što je nova Trumpova administracija uvela Iranu nove sankcije, razgovarali smo s veleposlanikom Irana u Hrvatskoj Mohammadom Rezom Sadeghom.
Jeste li ste očekivali da će, nakon stupanja Trumpa na vlast, njegova administracija Iranu nametnuti nove sankcije, a sam Trump prijetiti ratom?
Neki američki političari, koji se nisu obazirali na nacionalne interese svog naroda, od početka pobjede Islamske Republike Iran napravili su niz kardinalnih pogrešaka. Ovo za nas nije ništa novo jer ništa se nije promijenilo u američkoj politici prema Iranu. Trump i njegov tim primitivci su u političkom smislu i oni moraju shvatiti da se iranskome narodu ne mogu obratiti prijetnjom i neprijateljskom retorikom. Vrate li se malo u povijest i pogledaju i prouče retoriku kakvu je Amerika imala kroz tridesetak godina prema Iranu, shvatit će da neprijateljska retorika nije bila učinkovita i da će im se obiti o glavu. U najmanju ruku, rezultat i refleks Trumpove politike jest najoštrije osuđivanje svih Iranaca koji su izvan granice. On, ustvari, širi politiku mržnje i u tome je uspješan.
Bi li Trump mogao dati zeleno svjetlo Izraelu za napad na Iran, što Obama nije dopustio?
Nisu imali hrabrosti učiniti to tada, nemaju hrabrosti sada niti će ikada imati hrabrosti. Jer, Iran ima snagu i silu koja će obraniti svoj suverenitet i integritet.
U Hrvatskoj ima Iranaca koji su hrvatski državljani, je li i njima spriječen ulazak u SAD? Kako komentirate promjenu Trumpove retorike, s obzirom na to da je u predizbornoj kampanji žestoko kritizirao Saudijsku Arabiju i zemlje Zaljeva, a sada vidimo da potpisivanje uredbe ne obuhvaća državljane tih zemalja već su najviše na udaru Iranci?
Ova uredba Trumpa sasvim je nejasna i ima nedostatak u pravnom smislu. Ni pravnici u Americi ne znaju kako protumačiti takvu uredbu koja u sebi ima previše nejasnoća. Čak ni najveći dužnosnik u američkom pravosuđu, kojega je poslije maknuo Trump, nije prihvatio tu uredbu i u pravnom smislu postoji dosta nejasnoća i nelogičnosti. Pravnici su je čak protumačili neustavnom, smatraju da krši američki ustav. Također, svjedoci smo da se savezni sudovi protive ovoj uredbi, dok civilna društva i javna mijenja osuđuju Trumpa.
Trump je najavio borbu protiv ISIL-a. Je li moguća suradnja između Irana, Rusije i SAD-a u ratu protiv ISIL-a? Ako dođe do dogovora, je li moguća suradnja na terenu?
Ponašanje Trumpa isto je kao ponašanje ISIL-ovca. To nisam ja izmislio već to kažu sami Amerikanci.
Prije izvjesnog vremena predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla je u Iran s velikim brojem gospodarstvenika. Je li se nešto od tih dogovora realiziralo, gdje je to stalo ili zapelo i što se danas događa na toj razini?
Nakon posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, prema našoj procjeni, sve je bilo spremno za realizaciju. Ali, politička kriza u Hrvatskoj stigla je do te razine da je pala vlada i došlo je do novih izbora.... Otprilike pet mjeseci bila je takva situacija. Nakon toga trebalo je nekoliko mjeseci da se formira nova vlada u Hrvatskoj, zatim je bio kraj godine. Od početka godine pokušavamo i radimo na tome i pripremamo se za razmjenu delegacija, pripremamo ugovore i u tom smjeru pratimo uvodni dio. Trenutačno, i sada dok razgovaramo, ja pratim određene stvari. Pratim program kulturne suradnje između ministarstva kulture Hrvatske i Irana i očekujemo kroz mjesec ili dva potpisivanje i tog programa suradnje. Također ćemo ažurirati jedan carinski sporazum, koji je prije bio potpisivan, da bude na snazi. Isto tako radimo na sporazumu za ulaganje i pripremamo se za konačno potpisivanje nekoliko sporazuma. Trenutačno čelnici jednog iranskog poduzeća koje se bavi proizvodnjom vozila razgovaraju sa svojim budućim partnerima u Hrvatskoj. U proširenju odnosa i boljoj suradnji u bankarstvu također smo postigli određene pomake. Planiramo da se dr. Mohammad Javad Zarif, ministar vanjskih poslova, odazove pozivu i posjeti Republiku Hrvatsku u prvoj polovici ožujka. Nakon njegova dolaska, možemo očekivati da će dosta ovih sporazuma dobiti novu dimenziju u operativnom smislu. Prije dolaska ministra vanjskih poslova, neke gospodarske delegacije posjetit će Republiku Hrvatsku. Isto tako, dogovorili smo bolju suradnju između Zagrebačkog i Iranskog sveučilišta.
U jednom vašem istupu u javnosti govorili ste da je Iran spreman na suradnju s Inom, koliko je to realno u ovom trenutku s obzirom na to da sigurno pratite sve događaje oko Ine u posljednje vrijeme?
S čelnicima Ine imali smo nekoliko sastanaka. Postoje određeni interesi za suradnju. Nadam se da Ina započinje novu suradnju s industrijom nafte u Iranu. Dosta je područja za suradnju, recimo kupnja sirove nafte i drugo. Ne bih želio o tome govoriti dok se ne riješe neke stvari i tada ćemo potaknuti temu o zahtjevima Ine s hrvatskim dužnosnicima. Svjestan sam da je sudbina Ine od izuzetne strateške važnosti za Vladu Republike Hrvatske.
Jeste li još uvijek zainteresirani za ulaganje u LNG terminal?
Do ovog trenutka nisam dobio nikakav konkretan prijedlog u tom pogledu. Da je bilo prijedloga, ja bih ih prenio dužnosnicima iranskog ministarstva nafte i odmah dobio potrebne odgovore. Iran ima velikih potencijala i kapaciteta što se tiče LNG terminala. Mi smo među nekoliko vodećih zemalja u svijetu po zalihama nafte. Imamo dosta kupaca diljem svijeta. Želimo s prijateljskom zemljom Hrvatskom surađivati na području energetike i nafte. Ta podloga za suradnju postoji i s drugim zemljama. Znači, mi imamo kapacitete, ali treba doći zahtjev, ponuda s Hrvatske strane. Primili smo zahtjev za kupnju nafte od Hrvatske. Ali u ostalim sektorima nismo dobili konkretne zahtjeve ni ponude.
Sankcije Iranu ukinute su prije godinu dana, je li se što promijenilo nabolje?
Unatoč očekivanjima onih koji su nam nametnuli sankcije, da Iran bude paraliziran, to se nikada nije dogodilo. Zapravo, samo je bila spriječena suradnja određenih zemalja s Iranom. Po mojoj procjeni, tim su sankcijama najviše bile oštećene europske zemlje. Stari suradnici i partneri Irana iz Europe, zbog pritiska Amerike, pritisnuli su Iran. U vrijeme dr. Rohanija gospodarstvo je još bolje. Inflacija u vrijeme dr. Rohanija znatno se smanjila. U dosta gospodarskih sektora vidi se bolji rad i veća aktivnost.
Uskoro će biti predsjednički izbori u Iranu. Očekujete li neko iznenađenje ili vjerujete u ponovnu pobjedu dr. Hassana Rohanija?
Dr. Hassan Rohani pobijedit će na izborima.
Iran igra glavnu ulogu u Siriji, kako gledate na budućnost Sirije i hoće li doći do sporazuma o miru u Siriji?
Iran je uvijek na strani potlačenih naroda, a sirijski narod je oštećen. Legitimna vlada Sirije zatražila je od Irana vojno savjetovanje. Iran je Siriji pružio vojne savjete i humanitarnu pomoć. Zapravo, svi koji žele raditi na takvoj relaciji su s nama, a ne mi s njima... Naš je cilj da sirijski narod sam izabere što želi jer mi ne možemo biti iznad sirijskog naroda i odlučivati umjesto njega. Ovo je zapravo jedna vjerska obaveza da pomažemo potlačenom narodu. Ovo je vjersko načelo, a s obzirom na druge stvari koje se tiču situacije u regiji – kada je riječ o nacionalnom interesu Irana, mi ćemo suradnju imati.
Je li nakon oslobađanja Alepa blizu rješenje sirijskog problema?
Trenutačna situacija je mirna i neki pomaci su vidljivi, ali postoje određene stvari koje treba prilagoditi sirijskom narodu. Interes sirijskog naroda na prvom je mjestu. Svaka pomoć i ideja mora biti u interesu sirijskog naroda. Ništa izvan toga nije prihvatljivo.
Odnos sa Saudijskom Arabijom na rubu je rata zbog Jemena? Hoće li Trump tu nešto promijeniti?
Što znači njihovo djelovanje u Jemenu i ubijanje nevinih ljudi? Što znači njihova podrška terorističkim grupacijama na Bliskom istoku? Zapravo, dosta kriza na Bliskom istoku izazvalo je djelovanje primitivaca u politici u Saudijskoj Arabiji. To moraju ispraviti i promijeniti te iskoristiti iskustvo koje su stekli u porazima- Tada će se naći na novom putu.
Jesu li dobili krila nakon dolaska Trumpa?
Ako oni misle da bi dolaskom Trumpa na vlast ipak mogli tako nešto učiniti, to je pogrešna procjena.
Za nekoliko je dana 38. obljetnica Iranske revolucije, gdje vidite Iran u sljedećim godinama?
Uvijek su iranska zemlja i nacija bile velike, kao i iranska kultura. Iran će takav uvijek ostati – jedna od najstarijih civilizacija.
>>Cijene nafte iznad 57 dolara, OPEC-ovo smanjenje proizvodnje nadjačalo skok američkih zaliha
U takvim drzavama su za nase tvrtke velike prilike, ali kaj delaju nasi politicari? okrenu nos prema eu, a to kako vidimo nasem narodu nista ne dopremi.