– Europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn zajedno će s predstavnicima Europske središnje banke i Međunarodnoga monetarnoga fonda krenuti u Dublin kako bi zajedno s irskom vladom “našli rješenje za teškoće irskoga novčarskog sektora – rekao je Rehn u noći na srijedu novinarima u Bruxellesu, nakon završetka irskoj novčarskoj krizi posvećenoga ministarskoga sastanka Euroskupine.
“Teškoće” su blag izraz za ono što je u Irskoj uslijedilo nakon propasti najveće Anglo-irske banke, za čim je slijedilo urušavanje čitavoga irskog novčarskog sektora. Kako je irska vlada odlučila sama dokapitalizirati posrnule banke – koje je u propast odveo njezin izrazito neoliberalan pristup potpune deregulacije te njihova susljedna zaigranost u američkome novčarskome “kasinu” – irski je proračunski manjak premašio 30 posto BDP-a; to je čak 10 puta više no što dopuštaju maastrichtski kriteriji za očuvanje postojanosti eura!
Euroskupina je Irskoj odmah ponudila pomoć iz 750 milijarda eura teškoga fonda za pomoć zemljama s teškoćama u plaćanju, koji su zemlje članice uspostavile zajedno s MMF-om kako bi spriječile da urušavanje novčarstva jedne od euriziranih zemalja u ponor ne povuče zajedničku valutu; njegov je jedini korisnik za sada Grčka. Riječ je o 45 do 50 milijarda eura u novcu, koliko stoji spašavanje irskih banaka, te o još 80 do 100 milijarda eura u jamstvima koja bi primirila ulagače u irske državne obveznice.
No, irska je vlada tu ponudu odbila. Za razliku od ispražnjene grčke, u irskoj je državnoj blagajni dovoljno novca za plaćanje svih obveza do sredine sljedeće godine. K tome, premijer Brian Cowen namjerava u prosincu predstaviti strog, štedljiv proračun i ne želi ostaviti dojam da to čini pod vanjskom prisilom. Na kraju, dok je prinos na 10-godišnje grčke državne obveznice u utorak iznosio 9,08, na irske je bio 5,95 posto, što je oko pola postotka niže od prinosa s kojim nas je posljednji put zadužio ministar Šuker.
Irsko odbijanje pomoći obeshrabruje, međutim, ulagače u portugalske i španjolske državne obveznice, pa prinos na njih raste, iako je i dalje znatno manji nego na grčke i irske: na portugalske je u utorak bio 4,41, a na španjolske 1,98 posto. Stoga obje zemlje, koje bi se početkom 2011. trebale ponovno zadužiti na svjetskim novčarskim tržištima, najviše pritišću da Irska, kojoj svjež novac do ljeta ne treba, prihvati pomoć iz fonda.
Na zapadu rijec, termin \"pomoci\" podrazumijeva da se plati rad, vrati . U nasem shvatanju je kredit i treba znati kolike su kamete za vracanje pomoci.