Iscrpljeni građani i tvrtke ne mogu izdržati poreznu represiju

Vlada Z. Milanovića nije uspjela pokrenuti gospodarstvo i izbaviti državu iz krize. Iscrpljene tvrtke ne mogu podnijeti poreznu disciplinu. Da bi se ozbiljno restrukturiralo državu, trebat će puno više od ukidanja božićnice. Neki analitičari uvjereni su da se moraju podijeliti i deseci tisuća otkaza

Vlada Zorana Milanovića nije uspjela pokrenuti gospodarstvo i izbaviti državu iz krize, koja ulazi u petu godinu. Porezima se pokušalo rasteretiti gospodarstvo, ali iscrpljene tvrtke ne mogu podnijeti poreznu disciplinu na kojoj Vlada inzistira. Poduzetnici su se najviše žalili na poreznu represiju, a plaši ih i iduća godina kada stiže i fiskalizacija. Građanima je nametnut veći PDV koji je povećao cijene, a iduće godine stiže udar u obliku poreza na nekretnine. To je dodatno smanjilo kupovnu moć pa je pad BDP-a, pad trgovine na malo i pad industrijske proizvodnje za analitičare očekivan. Pozitivna je strana da je Vlada zaista uspjela sačuvati proračun, u kojem je više novca nego što se planiralo, ali koncentracija na skupljanje poreza ponovno je odvela Vladu s puta reformi, koje su, prema mišljenju većine stručnjaka, neophodne. Nisu se uspjeli srezati troškovi zaposlenih u javnim i državnim službama pa se u 2013. potiho najavljuje i smanjenje plaća, ali stručnjaci upozoravaju da treba promijeniti kompletnu politiku plaća. Da bi se ozbiljno restrukturiralo državu, trebat će puno više od ukidanja božićnice, a neki analitičari uvjereni su da se moraju podijeliti i deseci tisuća otkaza. Vjerojatno ćemo se suočiti i s većim troškovima za zdravstvo. Korištenje državne imovine tema je koju treba otvoriti, ali tako da se stave u funkciju nekretnine koje država posjeduje, ali i da se povede računa o upravljanju državnim tvrtkama. Bolje poslovanje državnih tvrtki smanjilo bi pritiske na rashode države i na cijene sirovina privatnom sektoru, poput energije i raznih vodnih i šumskih doprinosa.

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta

Jedno vrijeme treba zaboraviti na poreze. Puno smo poreznih promjena imali u kratkom roku, a porezi nisu poluga za pokretanje gospodarstva. U srednjem roku valja razmisliti o uvođenju poreza na nekretnine, ali tu inicijativu podržavam samo ako se dobro pripremi sustav i pod uvjetom da uvođenje tog poreza znači automatsko rasterećenje rada. To znači da bi nakon uvođenja poreza na nekretnine trebalo smanjiti doprinose i porez na dohodak.

U Europi se rade studije na tom tragu. Također, porezna je teorija jasna i kaže: prvo se oporezuju zemljišta, potom nekretnine, odnosno kuće i stanovi, a tek u trećem redu dolazi na red financijska imovina, pri čemu se uglavnom ne dira štednja.

Damir Novotny, nezavisni ekonomski konzultant

Inzistiranje na državnim investicijama strateška je odluka Vlade Zorana Milanovića, a to je pogreška. Državne tvrtke nisu pripremljene za novi investicijski ciklus, a njihovo bi se financiranje uračunavalo u javni dug. Privatne investicije moguće su samo uz pomoć otvaranja granice stranom kapitalu, kojem bi se dale subvencije. Tipični poticaji u zemljama u okružju, koje treba preslikati, besplatno su zemljište i infrastruktura za ulagača koji gradi tvornicu ili proizvodni pogon, oslobađanje od poreza na dobit 10 godina, od pet do osam tisuća eura poticaja po zaposlenom i subvencije troškova za školovanje radnika. To radi Poljska, koja godišnje ima 9 milijardi eura ulaganja, ali i Srbija, Slovačka i Češka.

Željko Lovrinčević, makroekonomist EIZ-a

Tijekom ove godine Vlada je potpuno podcijenila težinu situacije u javnom sektoru i nije uspjela srezati rashode već se koncentrirala na ubiranje poreza. Nije napravljen ni lokalni preustroj države. Selektivni razgovori sa sindikatima o jednom ili dva prava nemaju smisla jer treba promijeniti politiku plaća. Pritom ukinuti sve kolektivne ugovore i nagrađivati zaposlene prema radu, a ne prema stažu, kriteriju po kojem trenutačno rastu primanja. U državnim tvrtkama ima viška zaposlenih i dok se to ne riješi, nećemo biti konkurentni jer njihovi troškovi neizravno povećavaju cijenu hrvatskog proizvoda. U javnim službama postoji višak u logistici. Uravnilovka plaća smanjit će troškove, ali i urušiti kvalitetu sustava.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke

Evidentno je da će BDP zabilježiti kontrakciju na razini do 2 posto, a iduću godinu možemo očekivati stagnaciju ili blagi oporavak. Da smo u zlatnim vremenima provodili reforme, danas bi se gospodarstvo oporavljalo. Zato moramo hitno krenuti u reforme, pri čemu je važno restrukturiranje mirovinskog sustava i socijalne skrbi tako da se transferi usmjere prema onima koji su ugroženi i potrebiti. Građani moraju biti svjesni i da će morati više participirati u zdravstvu, odnosno plaćati veći dio usluga, a subvencije treba usmjeriti isključivo prema sektorima koji stvaraju proizvod visoke vrijednosti ili poticati inovativnost i razvoj ljudskog kadra umjesto neefikasnog transfera prema tradicionalnim korisnicima.

Petar Lovrić, HUP

Veliki ministri u Vladi, poput Radimira Čačića koji je mislio da će nas državne investicije izvući, trebali bi pogledati što rade ministri u manjim resorima. Mogu se oni prenapregnuti, ali malim i srednjim poduzetnicima neće biti bolje dok je god porezna politika represivna. Riječ investicije treba privremeno zaboraviti jer je hrpa malih tvrtki insolventna zbog prevelikog investiranja. Treba poticati male proizvođače da bi mogli doći na police velikih trgovačkih lanaca, a ne prodavati maglu o izvozu. Mali proizvođač mora izboriti poziciju na domaćem terenu, a tek onda sanjati o Švedskoj.

Ljubo Jurčić, Hrvatsko društvo ekonomista

S privatizacijom treba stati ako ćemo je raditi kao 90-ih i ranih 2000-ih. Što smo više privatizirali, bilo nam je sve lošije. Sada smo prezaduženi, a imovine imamo puno manje nego što smo je imali prije dvadeset godina. Zato mislim da ne treba prodavati ni HEP, ni HPB, ni Croatiju osiguranje, a naročito ne trebamo privatizirati autoceste. To bi imalo pozitivne efekte samo u kratkom roku. S druge strane, čisto trgovačku robu, poput hotela, treba prodati, ali ne po cijeni vrijednosti hotela, nego po procjeni vrijednosti položaja i rente, i to isključivo u sklopu turističke strategije koja bi trebala dati smjer budućim ulagačima.

Ako to ne napravimo onda će nam i nakon privatizacije turističkog portfelja i dalje ostati – sunce i more!

Marko Švigir, ekonomist:

Dugoročno se tržište rada može unaprijediti, a zaposlenost povećati samo tako da ljude prestanemo školovati za burzu rada i počnemo stvarati zanimanja koja su ekonomiji potrebna. Cjeloživotno obrazovanje u Hrvatskoj je više iznimka nego pravilo, i to iznimka koju inicira sama kompanija, a država ne stimulira. U Europskoj uniji, pak, to je pravilo.

Davorko Vidović, HGK

Bez obzira na stanje državnih financija, nikako ne bismo smjeli smanjivati socijalne transfere mladim obiteljima s djecom. Kad bih trebao birati, radije bih digao ruku za smanjenje plaća za pet posto nego za smanjenje socijalnih transfera. Pravo na socijalne transfere treba imati gotovo cijelo stanovništvo. Ugrožen je i najširi srednji sloj pa bi moglo uskoro doći do socijalnih nemira.

Stipan Bilić, Kondin

Banke treba prisiliti da kreditiraju domaću proizvodnju hrane, jer sada kreditiraju uvoznike hrane i tako financiraju stranu industriju. Tome treba stati na kraj. Uvozno voće i povrće treba uvoziti tako da stiže isključivo u distributivne centre, a ne izravno u trgovačke lance. Tada bi naši proizvođači imali priliku natjecati se sa stranim konkurentima.