Od 1. siječnja zaštićeni najmoprimci morat će se iseliti: Moći će birati jedan od pet načina izlaska

Moći će birati jedan od pet predloženih načina izlaska, ali od 1. siječnja zaštićeni najmoprimci iz nekretnina u kojima žive morat će se iseliti. U primjenu od sljedeće godine kreće Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, što ćemo pojasniti detaljnije nešto kasnije, kao i posebna Odluka Ustavnog suda, a zaštićeni najmoprimci te sami vlasnici nekretnina morali su se prijaviti na poseban popis koji je oformilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Riječ je o Registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, a ideja je bila da se evidentiraju obje strane kako bi ih se odgovarajuće obeštetilo; najmoprimce na pet različitih načina, koje ćemo također pojasniti nešto kasnije, a vlasnike nekretnina – povratom stanova u njihovo vlasništvo. U sam je Registar prijavljeno 2158 nekretnina, ali kako nam objašnjavaju iz Ministarstva, radi se zapravo o 3118 prijava.

– Te se prijave odnose na 2158 nekretnina, odnosno predmeta. U nekim se predmetima nije javio vlasnik ili zaštićeni najmoprimac pa imamo samo jednu prijavu, a u nekim predmetima imamo i po šest prijava (npr. zaštićeni najmoprimac i pet suvlasnika stana). U ovome trenutku u tijeku je postupak utvrđivanja činjenica vezanih uz svaki pojedini predmet te su procjene Ministarstva da će ukupan broj zaštićenih najmoprimaca biti otprilike 25 posto manji od ukupnog broja prijava, kako je i prilikom same izrade zakona bilo procijenjeno, a to je oko 1400 do 1500 stanova. Naime, tome pridonosi činjenica kako dio prijavljenih ne zadovoljava propisane uvjete Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. budući da žive u stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave, ili su u redovnom tržišnom najmu, ili pak ne žive u nekretninama u kojima su imali status zaštićenog najmoprimca – objašnjavaju nam u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pa dodaju kako se u slučaju 1151 nekretnine javila samo jedna strana (u 495 predmeta prijavu nije podnio zaštićeni najmoprimac, a u 656 predmeta prijavu nije podnio vlasnik nekretnine).

Pet je programskih mjera kojima bi se same najmoprimce trebalo obeštetiti. Prva je da se zaštićenom najmoprimcu ukine status, ali da ostane u stanu u kojem jest na neodređeno vrijeme “u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o najmu stanova”. Naravno, ovo se može u dogovoru s vlasnikom stana, a najamnina, prema zakonu koji smo spomenuli, više nije simbolična na način koji je formirana danas, kada stanarina vlasniku stana često ne pokrije ni pričuvu koju mora plaćati, već je minimalno 7,5 eura po kvadratu. Druga je mjera da se zaštićenom najmoprimcu isplati ukidanje statusa, za što je država odredila točne cifre. Kreću se one od 50.787,50 eura za samca koji živi u nekretnini koja nije u Zagrebu ili na moru, do 118.305 eura za peteročlanu obitelj koja stanuje u metropoli ili na obali. Treći način za odlazak zaštićenog najmoprimca jest da on stan u kojem jest napusti, a država mu da svoj te on plaća državnu najamninu i ima pravo otkup nekretnine po posebnoj cijeni, dok je četvrta mjera zamjena stanova, odnosno “vlasnik stječe pravo vlasništva na nekretninama u dotadašnjem vlasništvu Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska pravo vlasništva na stanu na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma, uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje pravo otkupa tog stana od Republike Hrvatske”. I konačno, peta je mjera da vlasnik stana i država sklope ugovor o kupoprodaji nekretnine po tržišnim uvjetima, vlasnik uzme novac, a u stanu koji je sada državni, najmoprimac ostane i omogući mu se pravo otkupa tog stana od države po posebnoj cijeni.

– Valja napomenuti da u ovoj fazi postupka stranke nisu bile obvezne odlučiti koju mjeru žele pa se tako otprilike trećina zaštićenih najmoprimaca nije izjasnila koju mjeru želi, kao ni petina prijavljenih vlasnika stanova – kažu nam u Ministarstvu, u kojem nam otkrivaju i da je najviše najmoprimaca zainteresirano za treću mjeru, onu za preseljenje u državni stan s mogućnošću njegova otkupa. Prije 1. siječnja, međutim, provodi se samo druga mjera: iseljenje zaštićenog najmoprimca na temelju isplate.

– U okviru druge programske mjere Ministarstvo je s današnjim danom poslalo 69 ponuda zaštićenim najmoprimcima za iseljenje. Preduvjet za slanje ponude je potpuna i uredna dokumentacija. Također, u pravilu kod slanja ponude imamo definiran i datum iseljenja – kažu u Ministarstvu pa ističu i da je do današnjeg dana iseljeno i isplaćeno 15 zaštićenih najmoprimaca, a još toliko će biti iseljeno i isplaćeno do kraja ove kalendarske godine. Veći broj iseljenja očekuju početkom 2025. godine.

O odgodi se ne razmišlja

A tko su uopće zaštićeni najmoprimci? Riječ je uglavnom o nasljednicima onih koji su u bivšem režimu imali status “stanarskog prava”, koje se, kao pojam, ukida 1996. Zakonom o najmu stanova. Uvodi se, međutim, pojam “zaštićeni najmoprimac”, zbog kojeg vlasnici svojih stanova i dalje ne mogu u posjed nekretnine. Time dolazimo i do sadašnje situacije, odnosno Sergeja Statilea, zbog čijeg je slučaja Europski sud za ljudska prava 2014. utvrdio da su vlasnici stanova hrvatskim Zakonom o najmu stanova “primorani snositi većinu socijalnih i financijskih troškova stambenog zbrinjavanja”, čime je povrijeđena Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Može li se iseljavanje odgoditi, Ministarstvo je pitao Marin Živković iz Možemo, a zanimalo ga je i kolika je prosječna dob zaštićenog najmoprimca. O odgodi se ne razmišlja, a točne informacije o godinama Ministarstvo još uvijek nema. Prema ponudama koje su poslane, međutim, “može se reći da je prosječna dob zaštićenog najmoprimca 71 godina”.