Hrvatski državljani prema Državnom statističkom uredu u Wiesbadenu nalaze se na 6. mjestu stranih useljenika nakon državljana Turske, Poljske, Sirije, Rumunjske i Italije.
U Njemačkoj je lani bilo 426.845 naših državljana, što znači da se broj hrvatskih državljana u toj zemlji gotovo udvostručio nakon ulaska Hrvatske u EU jer ih je 2012. bilo 224.971!
Nema više u Irsku i Švedsku
Lani se iz Hrvatske u Njemačku doselilo 26.335 hrvatskih državljana, a istodobno se iselilo njih 10.305. Inače, u pandemijskoj godini Njemačka je imala najmanji priljev stranaca, no pitanje je koliko je utješno što se lani iselilo manje hrvatskih državljana, osobito u usporedbi s najgorim godinama ezgodusa 2018., 2017., i 2016. kada se u Njemačku iseljavalo, prema preciznoj njemačkoj statistici, više od 50 tisuća hrvatskih državljana. Politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prognozira da bi zbog promjene načina rada koji je donijela pandemija, a zbog koje će sve više prevladavati rad na daljinu, i iseljavanje Hrvata u Njemačku moglo stati za pet godina, a dio iseljenika mogao bi se i vratiti.
– Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije koja je pojavom koronakrize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno novi oblik ekonomije. Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta na način da će nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu. A to znači da će radnik, primjerice, iz Moldavije iz svog stana obavljati ono što sada obavlja Hrvat u Stuttgartu. Moja procjena je da će za pet godina uslijed ove potpune preobrazbe načina rada koji donosi teleworking stati iseljavanje iz Hrvatske, ali nastupiti i veći povratak – govori Jurić.
Naravno, ne odnosi se to na zanimanja koja ne mogu raditi na daljinu. Inače, prema njemačkom Saveznom uredu za migracije (BAMF) 2019. u Njemačku se iselio 40.151 hrvatski državljanin. Jurić ističe da je pad iseljavanja od 40% u 2020. predvidio u svibnju lani metodom digitalne demografije, odnosno praćenjem namjera o iseljavanju Hrvata koje se mogu dobiti analizom pretraživanja pojmova na Googleovoj tražilici, poput “prijava boravaka u Njemačkoj” i “zamolba za posao”. No, napominje, nije nimalo utješno da je metodom digitalne demografije izračunao projekciju namjera iseljavanja u 2021. naših državljana čak 130% veću u odnosu na 2019., kad se situacija s koronom stabilizira.
Smatra da će iseljavanje hrvatskih državljana i dalje teći prvenstveno prema Austriji i tradicionalno u Njemačku, a u Irsku i Švedsku će gotovo pa prestati. Još u travnju lani za Večernji je predviđao i porast povratnika iz Njemačke jer:
– Studije su jasno ukazivale na činjenicu da će u krizi najviše biti pogođeni stranci. To je danas već i dokazano i jasno se vidi da su stranci u usporedbi s Nijemcima u 20% više slučajeva ostajali bez posla. Dakako, to je povezano i sa zanimanjima uslužnog sektora u kojem su stranci znatno više zastupljeni od Nijemaca, a koja su najviše pogođena koronakrizom.
Većina podrijetlom iz BiH
No kod tumačenja broja povratnika treba biti oprezan. Riječ je o ljudima koji su se vjerojatno zbog gubitka posla i nagle porasti nesigurnosti prijavili u Hrvatskoj radi zdravstvenog osiguranja i slično, no to ne znači da se već mjesec dana poslije nisu ponovno vratili u Njemačku. Hrvatska statistika bilježi samo činjenicu prijave, ali se ne zna koliko se puta ista osoba tijekom godine prijavila i odjavila iz Hrvatske. To znači da je broj povratnika znatno manji nego što mislimo, ali i broj iseljenih – smatra Jurić.
Koliki je udio Hrvata iz BiH među više od 400 tisuća hrvatskih državljana koji danas žive u Njemačkoj?
Jurić uzvraća da je udio hrvatskih državljana iz BiH u Njemačkoj u tzv. EU valu iseljavanja oko 40% te da je generalno većina Hrvata u Njemačkoj podrijetlom iz BiH. Ali ni to ne čudi, dodaje, jer i u Hrvatskoj četvrtinu populacije čine Hrvati podrijetlom iz BiH.
Nama trebaju veći porezi i brojniji državni aparat, jedino to može zadržati mlade!