"Iskorijenili smo crni čarter, naplatitli 2 milijuna kuna kazni"

ŠIBENIK - U pomorskim nesrećama na hrvatskom dijelu Jadrana ove godine nije bilo poginulih, nautički turizam bilježi rast 2,11 posto u odnosu na lani, tzv. crni čarter u Hrvatskoj je iskorijenjen, nesavjesnim nautičarima dosad je naplaćeno oko 2 milijuna kuna kazni zbog različitih pomorskih prekršaja, pohvalili su se danas u Šibeniku predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u povodu godišnjeg sastanka kapetana lučkih kapetanija i ispostava te načelnika pomorskog prometa i inspekcijskih poslova.

- Do sada smo nautičarima prodali 57.500 vinjeta, a prošle, rekordne godine što se tiče nautičkog turizma, prodano je 57.497 vinjeta. U Hrvatskoj u čarteru ima oko 4 tisuće plovila, no nakon što su u pomorske zakone ugrađeni novi propisi kojima se pokušao suzbiti crni čarter ove godine nismo naišli ni na jedan primjer crnog čartera, a lani samo na jedan - tvrdi kap. Joško Nikolić, ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda u MMPI-u.

U Ministarstvu su zadovoljni i učinkom svojih ovoljetnih akcija u kažnjavanju nautičara koji nedopušteno glisiraju, pa ističu kako su obavili 6,5 tisuća inspekcijskih nadzora.

- Pritom je naplaćeno oko dva milijuna kuna kazni u skraćenom postupku. No svrha akcija nije samo kažnjavanje, nego i preventivno djelovanje i upozoravanje nautičara, kaže kap. Nikolić.

- U 330 akcija spašavanja spasili smo oko 800 ljudi koji su bili u pogibelji, uglavnom po nepovoljnim vremenskim uvjetima. Pritom je spašeno 162 plovila, što predstavlja veliku materijalnu vrijednost. Intervenirali smo u 34 nasukavanja, imali smo 37 medicinskih intervencija i devet spašavanja ronioca, od kojih je petero smrtno stradalo, iznio je podatke Edo Šarunić, voditelj Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru.

Napominje kako je u glavnini nesreća uzrok neinformiranost i nesposobnost nautičara, neopremljenost plovila, kvar motora, kormila i slično.

Iz Ministarstva najavljuju skoro pokretanje satelitskog nadzora i kontrole pomorskog prometa na Jadranu kojim će se nadzirati i kretanje ribarske flote, poglavito zbog sigurnosti. Novim sustavom koji se gotovo u cijelosti financira iz EU-fondova pratit će se i trgovački brodovi  te svi objekti na moru površine veće od 3 četvorna metra, kao i slučajevi značajnijeg zagađenja mora.