Financiranje projekata iz sredstava europskih fondova u Bugarskoj pozitivna je ilustracija načina na koji sredstva iz EU fondova mogu biti vrijedan izvor ulaganja u inovacije i privatni sektor. EU fondovi su u vrijeme ekonomske krize u Bugarskoj bili najvažniji izvor financiranja sektora malog i srednjeg poduzetništva, prometnog sektora, zaštite okoliša ali i razvoja turizma i kulture. Iznosima, ta su ulaganja bila veća od nacionalnih ulaganja u sektore. Ipak, unatoč višegodišnjem iskustvu u provedbi programa financiranih iz europskih sredstava Bugarska se nacionalna i lokalna razina još uvijek nalaze na razini učenja i prikupljanja iskustava.
Šest je osnovnih prioriteta u koja se ulaže u razvoj u Bugarskoj: povećanje regionalne konkurentnosti (skroman napredak ostvaren do 2011.); razvoj i modernizacija infrastrukture u Bugarskoj (mali napredak); poboljšanje privlačnosti i kvalitete života u regijama (zamijećen manji napredak u sektoru obrazovanja i tržišta rada, te jako mali napredak u području zdravstva, zaštite okoliša i kulture); urbani razvoj i poboljšanje urbanog okruženja (napredak na projektima ulaganja metroa u Sofiji i investicije u javnu infrastrukturu u seoskim područjima); razvoj suradnje i partnerstava sa susjedima (mali napredak) te jačanje institucija u jedinicama lokalne samouprave i poboljšanje njihovih sposobnosti za upravljanje. Pored toga, ekonomska kriza i otpuštanja u bugarskim tvrtkama utjecale su na smanjenje ljudskih resursa za provedbu projekata i smanjenje financijskih resursa raspoloživih za sufinanciranje projekata. Iz tih su razloga prioriteti financiranja u nekim slučajevima bili podložni promjenama i prilagodbi novonastaloj situaciji te realocirani na druge teme. Primjerice, kriza s plinom početkom 2009. godine utjecala je na promjenu razmišljanja i, umjesto jačanja, na smanjenje financiranja nacionalne plinske mreže (s jednim ponuđačem plina) te prelazak na sheme umrežavanja sa susjednim zemljama. U 2010. godini većina ulaganja bila su usmjerena na jačanje regionalnog razvoja (40,5% ukupnih sredstava) od kojih su najviše prepoznati projekti iz područja renoviranja ili izgradnje škola i bolnica te konkurentnosti (32,6%), u okviru koje su najviše prepoznata ulaganja u razvoj poslovanja, poduzetništva i uvođenje novih tehnologija. Sljedeća preraspodjela učinjena je tijekom 2011. godine, tijekom koje je 68,9% alociranih sredstava bilo usmjereno na operativni program prometa i program smanjenja broja nesreća te nadzor morske i riječne obale.
Pokazalo se da na nacionalnoj razini u Bugarskoj još uvijek trebaju ozbiljno poraditi na ubrzavanju plaćanja krajnjim korisnicima, na koncentraciji na nekoliko usko definiranih prioriteta, poboljšavanju sustava provedbe operativnih programa te pomoć regionalnim razvojnim vijećima zaduženim za izbor projekata s potrebnim organizacijskim kapacitetima i financijskim resursima. Također, u Bugarskoj se treba ozbiljno poraditi na jačanju procesa nabave i elektronskog podnošenja prijedloga projekata. Stanje na području lokalne uprave traži ozbiljan razvoj kapaciteta jer je sposobnost za planiranje regionalnog razvoja Regionalnih vijeća gotovo zanemariva.
Opći je stav stručne zajednice u Bugarskoj kako su europski fondovi imali utjecaja na kvalitetu života u Bugarskoj te pomogli u snalaženju s dugoročnim problemima u sektorima zaštite okoliša, klimatskih promjena, energetske sigurnosti i energetske učinkovitosti. Ipak, jasno je da će bugarske vlasti u svjetlu novog programskog razdoblja morati pokrenuti nove mjere dinamiziranja europskog razvojnog ciklusa.
Više informacija:
http://www.mrrb.government.bg/en/