pakistan se previše igrao

Islamabad je dugo varao Ameriku, ali sad mu je nužno obnoviti savez da porazi talibane

Foto: Reuters/PIXSELL
Islamabad je dugo varao Ameriku, ali sad mu je nužno obnoviti savez da porazi talibane
22.12.2014.
u 17:15
Mnogo je Pakistanaca koji vjeruju da se od njih traži da protiv talibanskih ekstremista zapravo vode američki, a ne vlastiti rat
Pogledaj originalni članak

Nakon najkrvavijeg terorističkog napada u povijesti Pakistana u kojem su talibani ubili 132 školske djece i devetero odraslih, državni vrh ove nemirne zemlje se zatresao. Pakistanski premijer Navaš Šarif odmah je naredio vojsci da se obračuna s tim terorostima koji već desetljeće guraju ovu državu u propast. Je li, nakon godina šurovanja između ISI-ja (pakistanske obavještajne službe) i talibana konačno sazrelo vrijeme za zaokret u politici ove nuklearne države?

Prije svega, iako se radi o jednom od najkrvavijem napadu talibana uopće, analitičari su uvjereni kako je to dokaz njihove slabosti, a ne snage. Jer čini se da su u potpunom rasulu. Stručnjak za radikalne islamske pokrete Hisham Alaywan tvrdi da se unutar pakistanskih talibana vode borbe frakcija.

– Tako je ovim jezivim činom jedna skupina pokazala svoju moć i okrutnost, s nadom da će preuzeti prevlast unutar organizacije. Okrutne napade možemo očekivati i u sljedećim danima. Talibani, kao organizacija, raspali su se na nekoliko frakcija. Svaki djeluju sami za sebe i nitko ih ne kontrolira – ističe ovaj libanonski novinar.

Raskol kod bandita

Još u veljači ove godine jedna skupina unutar pakistanskih talibana, pod vodstvom Maulana Umara Kasmija, odcijepila se i formirala organizaciju Ahrar-ul-Hind. To je bio njihov prosvjed zbog pregovora s vladom. Uslijedio je odlazak još jedne frakcije, ali iz sasvim drugih razloga. Ogranak Khalida Mehsuda iz Južnog Vaziristana napustio je skupinu zbog stalnih otmica radi otkupa, uništavanja kuća i samoubilačkih napada, što je po njima neislamsko.

To je bio veliki udar jer su Mehsuda generalno viđeni kao najutjecajnija obitelj među pakistanskim talibanima. Potom su u kolovozu najtvrđe skupine unutar pakistanskih talibana iz četiri od sedam plemenskih županija formirali zasebnu grupu pod imenom – Talibanski pokret Džamat-ul-Ahrar. Istodobno, mnogi uzbečki i arapski borci počeli su napuštati Pakistan kako bi se pridružili kalifatu. U rujnu i listopadu došlo je do daljeg raspadanja, a najvažnije je to što su Shahidulah Shahid i zapovjednici nekoliko drugih skupina u Orakzaiju, Kuramu, Kiberu, Pešavaru i Hanguli objavili da su od sada zakleti na vjernost Islamskoj državi.

– Okrutnost nad djecom najveća je teroristička brutalnost i nakon toga više nema povratka. Tim činom netko je tu htio pokazati svoju moć, snagu i prevlast, ali na krivi način. Zato očekujem da će doći do velike ofenzive od strane pakistanske vojske koja bi se konačno trebala obračunati s tim teroristima. Ali isto tako, očekujem i još jaču suradnju između SAD–a i Pakistana na svim poljima, i u vojnim i obavještajnim aspektima koja do sada nije bila na zavidnoj razini – kaže admiral Davor Domazet Lošo, vojni analitičar. – Pakistan je velika i izuzetno važna zemlja. To je nuklearna sila. Nalazi se u važno geostrateškom položaju, to su druga vrata Euroazije – napominje Lošo.

Kad se kaže taliban, obično se pomisli na afganistanske talibane. Pa unatoč tome što se i jedni i drugi ponose istim imenom, afganistanski i pakistanski pripadnici pokreta dvije su potpuno različite grupacije.

Prije svega razlikuju se u ciljevima i metodama, ali imaju i neke zajedničke osobine. To su izuzetno siromaštvo i neobrazovanost. Imaju sličnu ideologiju – zalažu se za uvođenje šerijatskog zakona, ali nemaju zajedničko rukovodstvo i strukturu. Među onima koji su osudili ovaj napad i nezapamćeni zločin nad djecom nalaze se i afganistanski talibani.

Pakistanski talibani su potpuno odvojena organizacija. Službeno, ova organizacija se zove Talibanski pokret Pakistana, na paštunskom jeziku “Tehrik-i-Taliban Pakistan”. Većina talibana u ovoj zemlji djeluje u njihovom okviru, ali ne svi. Dva područja u kojima se drže i u kojima provode svoju kontrolu su Savezna plemenska oblast i Kiber Pahtunkva, obje uz granicu s Afganistanom.

Procjenjuje se da u Pakistanu više od 10 posto teritorija kontroliraju upravo talibani kojih ima oko 40 tisuća. Život na tim područjima izuzetno je težak i pod strogim je šerijatskim okom. Uz borbu sa siromaštvom, svaki dan trpe talibanski torturu. Djevojčice ne smiju ići u školu dok su žene obavezne nositi burke. Osim toga, to je područje stalna meta američkih bespilotnih letjelica i u čijim napadima često ginu civili. Teško je vjerovati da bi moglo doći do bilo kakvog sporazuma između talibana i pakistanske vlasti s obzirom da sukob talibana s vladom nije samo ideološki i politički. Oni se bore i za bolje uvjete života.

Naime, talibani potječu iz najsiromašnijih slojeva pakistanskog društva, što znači da u sukobu s vladom postoji i element klasne borbe. Uz to, postoji i velika doza talibanske verzije islama, koja se znatno razlikuje od načina na koji vjeru tumači većina obrazovanih i naprednih ljudi. Osim toga, među talibanima postoji i ogromna doza antizapadnog raspoloženja, naročito antiameričkog.

Osjetljivo pitanje

Talibanski pakistanski pokret je nastao kada je 2002. pakistanska vojska upala u plemenska područja sjeverozapadnog dijela svoje zemlje (gdje nije ušla 55 godina) ne bi li se borila protiv upada boraca koji su bježali pred Amerikancima iz Afganistana.

Njihovi ciljevi su borba protiv pakistanske države, uvođenje njihove interpretacije šerijatskog zakona i ujedinjenje protiv NATO pakta. Veza Pakistana sa Sjedinjenim Državama – koji su službeno saveznici, širom zemlje je vrlo osjetljivo pitanje.

Mnogo je Pakistanaca koji vjeruju da se od njih traži da protiv talibanskih ekstremista zapravo vode američki, a ne vlastiti rat.

Kod mnogih Pakistanaca koji su protiv talibana, antiameričko raspoloženje u zemlji je iskrivilo sliku o samim talibanima.

Danas, naime, ako se borite protiv talibanskih ekstremista to automatski znači da ste stali na američku stranu, a to pakistanske političare stavlja u izuzetno težak položaj. Pakistanska vlast u vrlo je teškoj poziciji i teško će se odlučiti na otvorenu suradnju s SAD-om. S druge strane, američka pomoć im je neophodna zbog činjenice da talibani danas kontroliraju znatan dio teritorija zemlje.

– Svi mi znamo da niti jedna ekstremna skupina ne djeluje sama po sebi i nisu proizvod jedne ideologije. Svi su stvarani od obavještajnih službi koje bi u nekim situacijama odigrale neke prljave poslove za njih – naglasio je Lošo.

>> Objavljene fotografije: Ovo su talibani koji su u smrt poslali 130 djece

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

PE
pessimus
19:37 22.12.2014.

je...š zemlju koja mora tražiti pomoć izvana za obračun s unutarnjim neprijateljem, u konkretnom slučaju pakistan s domaćim talibanima.

IC
ice12
18:49 22.12.2014.

Sve zlo iz qurana. Novinari, pozabivite se malo tom knjigom.

MX
Mister X
12:15 23.12.2014.

Okrutnost nad djecom najveća je teroristička brutalnost i nakon toga više nema povratka. Zato je vlada odlućila da likvidira svih 500 zarobljenih mladića "Talibana"....