Isporučeno prvo eksperimentalno cjepivo protiv koronavirusa: Uskoro kreću ispitivanja na ljudima

Američka kompanija Moderna Inc. isporučila je nadležnim američkim zdravstvenim agencijama prvu seriju cjepiva protiv koronavirusa kako bi se od kraja travnja mogla testirati na ljudima, vijest je koju su jučer prenosili svjetski mediji.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da se klinička ispitivanja već provode na ljudima kad je riječ o antivirusnom lijeku protiv ebole remdesiviru, koji se pokazao učinkovitim u smanjenju simptoma COVID-19. No naši su stručnjaci prema toj informaciji skeptični i podsjećaju kako za proces od otkrića cjepiva do njegove upotrebe trebaju proći i dvije godine.

Virusi vrlo brzo mutiraju

Protiv virusa uglavnom se borimo cjepivima, dok su antivirusni lijekovi relativno rijetki. Razlog je taj što se lijek razvija dugo, godinama, a virusi vrlo brzo mutiraju, nestalni su i nepredvidivi. Sezonska gripa najbolji je primjer: svake sezone pojavljuje se u izmijenjenom obliku i različitih sastava sojeva, katkad se mijenja i tokom iste sezone pa tako ni cjepivo nije uvijek isto nego se novo izrađuju uvijek iznova.

– Virus influence stalno stvara sojeve na koje je populacija imunološki naivna, tj. nema imuniteta. Dakle, ako ste prošle godine preboljeli gripu, ne znači da ste zaštićeni i da je nećete dobiti ove godine. Virusi gripe nesavršeni su i nisu u stanju razmnožiti se i stvoriti isti virus, nego je njegov genetski materijal toliko nesavršen da prave krive kopije, a praveći krive kopije, stvaraju mogućnost da je neka od tih kopija za populaciju u kojoj virus cirkulira visoko opasna. Kad će se stvoriti takva nasumična kopija, ne može se predvidjeti. Virus “štanca” kopije, a kad se dogodi “prava”, dogodi se teška epidemija, pandemija ili slično – svojedobno nam je objasnio poznati hrvatski virusolog dr. Vladimir Draženović.

To je karakteristika RNK virusa, oni imaju samo jednu DNK informaciju i teže se repliciraju, nemaju pripadajuću kopiju kao DNK virusi. Zato stvaraju nesavršene replikante i de facto se stalno mijenjaju. Zato se za RNK viruse ne može napraviti učinkovito cjepivo koje bi odgovaralo za sojeve koji se mijenjaju. To su ebola, HIV. S druge strane, za DNK viruse imamo savršena cjepiva, kao što je moparu (morbile, parontitis, rubela), oni su i u kalendaru obveznog cijepljenja za djecu. Antivirusni lijekovi su relativno rijetki zato što se lijekovi razvijaju samo za uzročnike koji su stabilni i ne mijenjaju se.

– Postoje neki klasični, stari virusi koji su stalni i ne mijenjaju se i za njih postoji antivirusna terapija, odnosno lijekovi od kojih se neki koriste i više od 20 godina. To su, primjerice, lijekovi za herpes zoster, herpes simplex, citomegalovirus... – kaže mr. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Koronavirusima se pridavalo relativno malo pozornosti sve do 2002. godine kada se pojavio teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Ni danas nisu do kraja razjašnjeni faktori prijenosa tog virusa. Pandemiju SARS-a suzbile su na kraju klasične javnozdravstvene mjere, nakon 8098 oboljelih i 774 umrlih. U 2012. godini iskočio je i MERS-CoV, koji je uzrokovao 2494 oboljelih i 858 smrti. MERS nije uzrokovao međunarodnu paniku kao SARS, ali pojava drugog visoko patogenog zoonotskog HCoV-a ilustrira prijetnju koju predstavlja ova virusna obitelj, navodi se na mreži Američkog medicinskog udruženja JAMA.

Navodi se i da su biomedicinski istraživači pokrenuli razvoj protumjera za 2019.-nCoV koristeći SARS-CoV i MERS-CoV kao prototipove pa se nadaju da će temeljem tih iskustava ubrzati rokove u kojima će naći odgovarajući lijek.

Lijeka još nema

Liječenje bolesti uzrokovane koronavirusom, dakle, do daljnjeg ne postoji. Prema uputama javnozdravstvenih stručnjaka, pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse liječenje je kliničkih simptoma kao što su povišena tjelesna temperatura i pružanje njege poput, npr. pomoćne terapije kisikom, infuzije i antiviralnih lijekova. Za one koji su unatrag 14 dana bili u bliskom kontaktu s oboljelim, treba biti pod aktivnim nadzorom u samoizolaciji – kod kuće, mjeriti temperaturu jednom dnevno i svakodnevno kontaktirati s nadležnim epidemiologom. Razvije li znakove respiratorne bolesti, epidemiolog će dogovoriti transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja, a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor.