Ispuni li AfD očekivanja, CDU i SPD morat će proširiti koalicije

Nazvani su izbori ljutnje, Wut-Wahl, održani su u nedjelju u dvjema pokrajinama u istočnoj Njemačkoj, Saskoj i Brandenburgu. Ukupno te dvije pokrajine imaju 5,5 milijuna stanovnika, dakle ni deset posto stanovnika Njemačke, ali su izbori u njima znakoviti zbog snažne krajnje desnice, ali i zato što su građani bivšeg DDR-a razočarani životom u ujedinjenoj državi. Izbori u Brandenburgu, pokrajini koja okružuje glavni grad Berlin, mogli potresti saveznu vladu kancelarke Angele Merkel. Stranke njezine koalicije demokršćana CDU-a i socijaldemokrata iz SPD-a mogle bi dobiti manje glasova na izborima u tim dvjema pokrajinama nego što su dobili 2014. godine. Demokršćani vode Sasku, a socijaldemokrati Brandenburg gdje pravo glasa imaju već i 16-godišnjaci.

Od pada Berlinskog zida u Saskoj je CDU bio prva stranka, a na prošlim izborima dobio je 39,4 posto glasova, a sad bi mogao dobiti između 29 i 32 posto. Na čelu pokrajine je Michael Kretschmer iz CDU-a koji vodi vladu u koaliciji sa SPD-om. No, u Dresdenu, glavnom gradu Saske, osnovana je i protuislamska desnica Pegida a jaka je i Alternativa za Njemačku (AfD) s čelnikom Jörgom Urbanom, kojeg tajne službe smatraju ksenofobom i antidemokratom. AfD bi u Saskoj mogao skočiti s 9,7 posto na čak 25 posto glasova. Tu su snažni i Zeleni na čelu s Katjom Meier koji bi s 5,7 posto mogli doći na 11 posto glasova.

Koalicija teško do većine

Demokršćanin Kretschmer će zajedno s SPD-om teško doći do oko 40 posto glasova, pa će, vjerojatno, morati koalirati s još nekom strankom.

U Brandenburgu bi sadašnji guverner Dietmar Woidke iz SPD-a mogao postati simbolom pada ljevice. Računa se da bi SPD mogao dobiti između 21 i 22 posto glasova u odnosu na 31,9 posto koliko je u Brandenburgu dobio 2014. Tu je SPD u koaliciji s ljevicom Die Linke kojoj predviđaju pad s 18,9 posto, koliko je dobila prije pet godina, na 14-15 posto. I tu su Zeleni jaki i mogli bi više nego udvostručiti 6,2 posto glasova od prije pet godina. Oni bi mogli biti spas za sadašnje vlade dvijju istočnonjemačkih pokrajina. Pravi bi pobjednik mogao biti AfD s 21-22 posto glasova.

Dovršiti preokret

Andreas Kalbitz, čelnik AfD-a u Brandenburgu, s neonacističkom prošlošću, kaže da je u istočnim područjima Njemačke kao u vrijeme komunističkog totalitarizma.

– Morate paziti što govorite kao u vrijeme DDR-a – kaže Kalbitz. “Dovršite preokret” (“Vollende die Wende”) slogan je desnice koja drži da u 30 godina nije učinjeno ono što je obećavano, odnosno nije ukinuto gušenje slobode izražavanja. AfD naziva Njemačku “Light DDR”, okljaštrenim DDR-om, a Kalbitz sada cilja i na tzv. populistički mikroidentitet. Nije dovoljno stvarati otpor prema strancima, već treba tome dodati i “istočnonjemački identitet”.

Istočni dijelovi Njemačke i dalje su siromašniji od zapadnih dijelova i pokrajina. Nijemci na istoku zemlje, koji se nisu prilagodili tržišnoj ekonomiji, smatraju da ih je zapadna Njemačka kolonizirala. Sada slušaju zov desničarskog nacionalizma koji im nudi drukčiji identitet, ali zapravo je to “autoritarni nacionalizam” protiv kojeg su se u bivšem DDR-u borili.