Vlada je predstavila Strategiju prometnog razvoja Hrvatske od 2017. do 2030. godine, koju je s ovotjedne sjednice uputila u saborsku proceduru. Riječ je o posljednjem preduvjetu za povlačenje oko dvije milijarde eura sredstava iz Europske unije, a koja su rezervirana za infrastrukturne prometne projekte. Kako je objasnio ministar prometa Oleg Butković, strategija osigurava okvir za razvoj prometnog sektora zemlje.
Dokument prepoznaje 16 ciljeva koji su primjenjivi za sektor prometa, 37 specifičnih ciljeva i 118 mjera podijeljenih u šest prometnih sektora – željeznički, cestovni, zračni, pomorstvo i unutarnja plovidba, javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz. Uključuje dvadesetak projekata čija je ukupna vrijednost veća od dvije milijarde eura.
Među njima je svakako najprepoznatljiviji Pelješki most koji je već dobio zeleno svjetlo iz Bruxellesa te oko 357 milijuna eura nepovratnih sredstava. Ministar je među većim projektima izdvojio i obnovu Zračne luke Dubrovnik koja je u prvoj fazi dobila oko 400 milijuna kuna sufinanciranja projekta ukupne vrijednosti više od 200 milijuna eura.
– Imali smo obvezu donijeti strategiju do kraja kolovoza i sada smo ispunili i zadnji preduvjet za daljnje korištenje sredstava iz operativnog programa i fonda CEF. Osim Pelješkog mosta planiraju se projekti završetka koridora Vc, most Okučani, brza cesta Solin – Omiš i Omiš – Dugi Rat, terminali luka Osijek i Slavonski Brod, nabava elektromotornih vlakova, obnova tramvajske infrastrukture u Osijeku i Zagrebu, nabava novih tramvaja i novih brodova za prijevoz putnika na otoke – istaknuo je ministar Butković. U resoru će najviše posla biti oko restrukturiranja duga cestarskih kompanija koje zajedno investitorima i investicijskim bankama duguju više od pet milijardi eura.
Planira se produljenje ročnosti tog duga te djelomično refinanciranje duga, a dio financiranja koje je ugovoreno uz najviše kamate bit će iskupljeno jeftinijim zaduženjem. Kojim će se ritmom i na koji način refinancirati dug cestara, bit će poznato tijekom jeseni, a poznato je da će dijelom u restrukturiranju sudjelovati i Svjetska banka koja je ponudila svoju podršku. Bit će to posao i za novi Nadzorni odbor cestara Autoceste Rijeka – Zagreb u koji su predloženi Josip Ostrogović i dr. sc. Marko Šoštarić.
Taj most je neizmjerno bitan i trebalo ga odavno izgraditi jer ne samo da eliminira granične zaplete i ucjenjivanje RH iz smjera BiH zbog neumskog graničnog režima nego izvlači iz prometne izolacije 2 otoka (Korčula 2 nm i Mljet 8 nm od Pelješca) izravno, još jedan otok neizravno (Lastovo via Korčula) te golemi poluotok Pelješac, gdje su ceste trenutno pogodne jedino za brdski reli poligon. Nema države na svijetu koja ne bi pod prioritetno pokušala spojiti dva fragmenta svog ozemlja! A da se ne govori o dubrovačkom kraju, koji je najviše ranjiv jer tamo dubina ozemlja svega par km na pojedinim mjestima i zato je taj most i strateške važnosti.