"Želimo i tražimo da hrvatski inženjeri uživaju ista prava na europskom tržištu rada kao i njihove europske kolege, te da se što ravnopravnije uključuju u projekte i poslove koji se na tom tržištu nude. Da bi željeno postala stvarnost, moramo se ubuduće kvalitetnije i ažurnije povezivati i koordinirati. Ovlaštenja se ubuduće i isključivo trebaju davati temeljem kompetentnosti. Hrvatski inženjerski savez (HIS), s više od 20.000 inženjera u zemlji i inozemstvu putem svojih 37 inženjerskih udruga te članstva HIS-a u europskom udruženju (FEANI), koji objedinjuje 34 nacionalne europske članice (približno 3,5 milijuna inženjera u Europi), predstavlja kompetentnu adresu i platformu da se ova problematika rješava na sustavan, kvalitetan i svrsishodan način.
Ravnopravnost slijedi iz usklađenosti
Uštedjet ćemo vrijeme te postići veću razinu pouzdanosti i sigurnosti ako u raspored ovlasti za domaće stručnjake tehničke struke, kako u Hrvatskoj tako i inozemstvu, uključimo tehnološki prihvatljiv i pouzdan sustav, posebno u današnje vrijeme kada se kompetencije gotovo danomice mijenjaju i usklađuju“, izjavila je prof.dr.sc. Vjera Krstelj, predsjednica HIS-a, na tradicionalnom Danu inženjera Hrvatske povodom ovogodišnjeg Dana inženjera Hrvatske u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) kao suorganizatora, a u domaćinstvu Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, čiji je dekan prof.dr.sc. Tomislav Bolanča uvodno pozdravio sve sudionike. ''Prava sinergija u STEM području slijedi iz usklađenosti ovlasti, znanja i kompetencija“ naglasila je Krstelj, kojoj je povodom 25. godišnjice osnutka i djelovanja Zagrebače udruge geodeta predsjednik Bruno Pacadi, dipl.ing.geod. uručio posebno priznanje za predstavljanje i afirmaciju inženjerskih struka od strane HIS-a i zahvalio na primanje u članstvo HIS-a.
Oprezno u tehnološku revoluciju 4.0.
Prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na inovacije kao 3. misiju Sveučilišta, dok se prof.dr.sc. Bruno Zelić, predsjednik Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu i predsjedatelj Savjeta centara HATZ-a, u svom izlaganju zapitao „trebaju li uopće Hrvatskoj ovlašteni kemijski inženjeri“. Zdravko Jurčec, dipl.ing., predsjednik Društva građevinskih inženjera Zagreba, predstavio je regulirane profesije na primjeru građevinske struke. Hrvatski inženjerski savez, sljednik Kluba inžinirah i arhitektah, koji je kao preteča HIS-a osnovan davne 1878. godine, inicirao je inače davne 1891. godine prve rasprave o visokom tehničkom obrazovanju.
U svojoj burnoj povijesti HIS je mijenjao svoje ime čak devet puta. Veliki rezultat brojnih nastojanja je osnivanje Tehničke visoke škole koju je 1919./1920. upisalo prvih 255 studenata, a 1926. je Tehnička visoka škola kao Tehnički fakultet ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu. Danas HIS djeluje kao krovna udruga gotovo svih inženjerskih profesija u trajnom nastojanju okupljanja inženjera, promociji i potrebnom pozicioniranju inženjerskih profesija, osiguravajući tako nužni utjecaj inženjera na razvoj tehnologije, gospodarstva i kvalitete života.
Priofesorica u mirovini gđa Vjera Krstelj bi prvo trebala pitati hrvatske političare zašto su uništili hrvatsku industriju i sa time uništili potrebu za inženjerima u Hrvatskoj. A zatim bi gđa. Krestelj trebala upitati svoje bivše kolege na Fakultetu strojarstva i brodogradnje koje oni to kompetencije i radno iskustvo u industriji imaju da bi bili predavači na tom fakultetu osim nepotizma preko kojega su zaposleni. Pa zbog svojeg neznanja uče studente bespotrebnim predmetima i time ih čine nepoželjnim i nekonkurentnim na europskom tržištu rada.