Istarski pršut hitno pod zaštitu

Godišnje se u Istri pojede stotinjak tisuća pršuta, a samo dvadeset posto te količine svinjskih butova proizvede Udruga pršutara Istre. Stoga se, ističe predsjednik udruge Milan Buršić, želi proizvodnju pršuta što više povećati kako bi u budućnosti, osim zadovoljavanja potreba tržišta, deliciju mogli i izvoziti.

Nedovoljne količine
Proizvodnja istarskog pršuta povećava se iz godine u godinu. Međutim, ta količina još nije dovoljna za potrebe istarskog turizma koji je i najveći potrošač suhomesnatog proizvoda. U posljednje vrijeme radimo jako puno na zaštiti pršuta kao autohtonog istarskog proizvoda.

U prosincu prošle godine proslijedili smo Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja projekt o njegovoj zaštiti, napravljen prema europskim normama, pojašnjava Buršić. Dodaje kako je u tijeku izrada i projekta za zaštitu istarske kobasice, zarebnjaka, pancete, plećke i kosnice (kobasica punjena u većim crijevima, a koja je dobila naziv po tome što se čuvala do svibnja, kada bi je seljaci jeli u doba košnje trave).

Novi bi projekt na vrata mjerodavnog ministarstva mogao pokucati već potkraj veljače odnosno u početku ožujka. Na zaštitu suhomesnatog jela istarske je pršutare natjeralo crno tržište. Jer mnogi prodaju pod etiketom “istarski”, a da pršut zapravo ima drugo podrijetlo. - Novim projektom omogućit će se legalno korištenje imena pa će to dovesti i do reda na tržištu, misli Buršić. Da postoji zanimanje za proizvodnju pršuta, dokazuje i podatak kako na području Pule postoji namjera za gradnju još jedne, 15. u nizu u Istri, pršutarnice.

Koče ih krediti
Tako bi i sadašnji kapacitet udruge od 30 tisuća butova nešto narastao. Međutim, Milan Buršić upozorava na najveći problem mogućih investitora. Čini se kako globalna gospodarska kriza nije zaobišla ni njih, pa je najveća kočnica udruge skupa kreditna linija.

Cijena je istarskog pršuta 20 do 25 eura za kilogram. Razlog je više cijene istarskog pršuta od onih uvezenih, pretežito iz Italije, Mađarske i Nizozemske, to što istarski but ima posebnu obradu, nema kožice i slanine, te nije dimljen.