Jednom je bolji Istok! Zanimljiv fenomen primjećuje se u Europi: gotovo sve zemlje istoka Europske unije koje su nekada bile dio socijalističkog svijeta s ovom zdravstvenom krizom nose se bolje od bogatijih i općenito organiziranijih zemalja na zapadu EU. To je lako dokazati brojkama: u Poljskoj je broj umrlih na milijun stanovnika 13, u Rumunjskoj 30, u Hrvatskoj 12, Češkoj 20, a Slovačkoj samo troje.
S druge strane u Danskoj je ta brojka 70, u Švedskoj 213, u Austriji 60, a u Nizozemskoj 250. Pogleda li se pet od šest zemalja osnivačica EU (Luksemburg smo izostavili jer je mala država) - Njemačku, Francusku, Nizozemsku, Belgiju i Italiju, prosječan broj zaraženih na milijun stanovnika je 2496. U zemljama Višegradske skupine, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, taj je broj 352 ljudi, dakle sedam puta manje.
Oprez: važan je i broj testova
Prve novinarske analize uzroka tih razlika navode na zaključak - istočna je Europa reagirala brže, uvela je strože karantene, a na početku joj je pomoglo i to što si manje stanovnika može priuštiti daleka putovanja. Usto, te zemlje imaju i bolje zdravstvene sustave nego im se priznaje.
Dok su zemlje Zapada crpile razloge za eventualno blokiranje gospodarstva iz svoje prošlosti ili razvoja svog ustavnog uređenja, istok EU mnogo je više slušao što se događa u njima susjednim zemljama ili pak onima najviše pogođenima. Zbog toga je reagirao brže. Češka je 12. ožujka zatvorila svoje škole i granice, a Slovačka je tog istog dana proglasila izvanredno stanje, samo šest dana nakon registriranja prvog zaraženog. Tog istog dana britanski je premijer Boris Johnson pak rekao svojim građanima da mogu nastaviti posjećivati sportske događaje. Sljedećeg dana i Poljska je zatvorila granice, kafiće i restorane. Kako se koronavirus širio, pisao je u svojoj analizi američki Wall Street Journal, Nijemci su organizirali karnevale, Talijani su posjećivali nogometne utakmice, a Britanci koncerte. Među zemljama na istoku EU koje su reagirale brzo i pravodobno, konsenzualni je zaključak stručnjaka, jest i Hrvatska. Kafići i restorani zatvoreni su 19. ožujka kada je bilo zabilježeno nešto više od 80 zaraženih.
VIDEO Kako će izgledati život nakon koronavirusa? "Nema više rukovanja, ni sastanaka.."
Zemljama na istoku Europe na samom početku epidemije također je pomoglo i to što su - manje bogate. Osim što su njihovi građani imali manje novca za odlazak u zimskim mjesecima na skijanje, manje stranih radnika zaposleno je, primjerice, u hrvatskim nego u talijanskim lukama i manje je ljudi avionom putovalo iz istočne Europe u Kinu ili SAD nego sa zapada Starog kontinenta.
Valja ipak biti oprezan: jedno je tumačenje zašto je na istoku EU toliko manji broj zaraženih nego na zapadu to što su ovi prvi jednostavno testirali manje ljudi. Osim toga, treba imati na umu da, kada govorimo o zdravstvenom sustavu u istočnoeuropskim zemljama, činjenice nisu uvijek u skladu s općom percepcijom. Za to je uputno pogledati Eurostatovu tablicu broja bolničkih kreveta na 100 tisuća stanovnika u europskim zemljama.
Vodeća je Njemačka s 823 kreveta, no Njemačku slijedi šest zemalja nove Europe (Litva, Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Poljska i Češka), iza kojih su Belgija i Francuska, nakon koje je Hrvatska na solidnom 10. mjestu s 591 krevetom na 100 tisuća stanovnika. Bogate zapadne zemlje u donjem su dijelu tablice, a slična se priča ponavlja i kada se pogleda broj kreveta na intenzivnoj njezi.
Cjepivo protiv tuberkuloze
Kada se tome pridoda činjenica da su zemlje koje su napustile cijepljenje BCG-om koje štiti od tuberkuloze, ali vjerojatno i od drugih zaraza pluća, a uglavnom je riječ o bogatim zapadnim zemljama, neusporedivo teže pogođene epidemijom od onih koje su cijepljenje BCG-om zadržale, a riječ je o istočnim zemljama, pandemija koronavirusa pokazuje da novac i razvijenost ne jamče automatski i zaštitu od koronavirusa.
Ostavština konunizma, jedna od rijetkih koja jje dobra. Drzava donijela odluku, ljudi postuju... bez doze egocentrizma koja postoji na zapadu Manje socijalog zdravstva, vise privatnog, vise korone.