SUKOB ISTRAŽIVAČA Nakon optužbe Kanađanina Caldwella da su mu "oteli" titanosaura s Hvara, Večernji list u posjetu paleontolozima s PMF-a na Horvatovcu, gdje odgonetaju nestali svijet dinosaura

Istra i Dalmacija - hrvatski jurski park

Foto: import
Istra i Dalmacija - hrvatski jurski park
21.04.2007.
u 16:00
Pogledaj originalni članak

Prije stotinjak milijuna godina dvadesetak metara dugačak i desetak tona težak dugovrati biljožder sauropod tromo je gacao glinasto-muljevitom obalom kopnene ploče dio koje je danas otok Hvar. Desetak njegovih otisaka, a najveći ima promjer 92 centimetra, i sada se nazire u hvarskoj uvali Žukova. Te stope, sačuvane milijunima godina zahvaljujući sedimentnom materijalu koji je postupno učvršćivao otiske dinosaura, predmet su svađe europskih i američkih paleontologa.

Nakon što je hrvatska ekipa znanstvenika u uglednom britanskom časopisu "Cretaseous Research" objavila sve o značenju tog nalaza, Michael Caldwell pokrenuo je spor koji odzvanja znanstvenom zajednicom. U objašnjavanje se uključio i prestižni "Nature" magazin, a Caldwell, koji je 2004. s grupom znanstvenika Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, tražeći fosile morskih zmija, naišao na tragove titanosaura, optužio je hrvatske znanstvenike za "intelektualnu krađu". I u znanstvenom svijetu, kao i svugdje drugdje, vrijede zakoni konkurencije. Caldwell je mjesec dana zakasnio sa svojom objavom znanstvenog rada.

Ekipa koja ga je pretekla, paleontolozi sa zagrebačkog PMF-a, poznata je u znanstvenu svijetu. U supermodernoj zgradi na Horvatovcu, kamo su se preselili prije dvije godine, baštine znanje, artefakte, fosile koje je našao još jedan od utemeljitelja te znanosti u Hrvata  Dragutin Gorjanović Kramberger, školarcima poznat kao nalaznik krapinskog pračovjeka, neandertalca.

"Lovci" idu na teren
Profesor Zlatan Bajraktarević okuplja malu, stručnu ekipu koju osim njega čine Blanka Cvetko Tešović, Ivan Gušić i Aleksandar Mezga. Znanstvenici staroga kova ne žele se fotografirati, jer medijski istup izvan utabanih staza stručne literature za njih je samo senzacionalizam i površnost, no nisu se ustručavali dati izjave, jer napao ih je "kolega" Kanađanin, i to na politikantski način (optužio je i hrvatsku državu za subverziju njegova istraživanja).

Pravo na objavljivanje fotografije u "Večernjaku" dobiva najmlađi član znanstvene elitne ekipe Aleksandar Mezga. Tridesettrogodišnjak je "terenac", odrastao na jurskim parkovima, doškolovan na elitnom sveučilištu u Baselu. I on se žuri, jer ispred zgrade fakulteta nestrpljivo ga čekaju suradnici i studenti. "Idemo na teren", kaže voditelj hrvatskih "lovaca na dinosaure".
 
Ma, kako mi možemo oteti nešto što je naše?!  ne bez ljutnje komentira Mezga drskost kolege Caldwella. Pokazuje mi "ono pravo", fotografije, nacrte, tekstove, uzorke s brojnih mjesta gdje su njihove ekipe pronašle stotine i stotine otisaka stopala dinosaura. U istarskom selu Krimenjaku, poviše Rovinja, u kamenolomu su pronašli čak otprilike tisuću tragova. Pokazuje mi posebne karte i 18 ucrtanih lokaliteta s tragovima dinosaura na Jadransko-dinaridskoj karbonatnoj platformi. Važna su to znanstvena nalazišta  16 ih se nalazi na teritoriju Hrvatske, po jedno u Sloveniji i u Italiji kod Trsta. U tri su pronađeni kosturi, a na ostalim lokacijama tragovi stopala. Ti su znanstvenici u pravilu više uzbuđeni nalazima tragova stopala dinosaura nego kostura.

Veza Istre s Afrikom
Kažu da s pomoću tragova mogu doznati mnogo više o prirodi, karakteristikama i načinu života pojedinih dinosaura nego analizom fosilnih ostataka. Računaju brzinu kretanja, zaključuju je li riječ o krdima, obiteljima ili pojedinim osamljenicima.

Intenzivnija istraživanja dinosaura u Hrvatskoj počela su tek početkom 90-ih godina usporedno sa znatnim povećavanjem interesa za dinosaure širom svijeta. Jadranska karbonatna platforma, smatralo se, bila je okružena dubokim morskim bazenima, no morala je biti povezana i s kopnom kakvo poznajemo, s Euroazijom i Afrikom. Upravo to dokazuju otisci stopala sauropoda u Istri i Dalmaciji. Naši paleontolozi zaključili su da se ti nalazi mogu objasniti jedino vezom s nekim bliskim kontinentalnim područjem. Golemi sauropodi i manji teropodi, dvonožni mesožderi i biljožderi, morali su nastanjivati područje bogato vegetacijom i slatkom vodom.

Stranci donose novac
 Istra i Dalmacija naš su jurski park  potvrđuju paleontolozi s Horvatovca. Najviše je nalazišta u Istri, no očekuju nove nalaze širom dinaridnog pojasa Hrvatske koje su tek ovlaš istraživali. Ondje je još uvijek mnogo miniranog terena, objašnjavaju. Nalazišta privlače i strane znanstvenike, poput spomenutog Caldwella. Oni, pak, mogu u Hrvatskoj istraživati jedino u suradnji s hrvatskim dijelom ekipe  bilo s PMF-a, bilo iz Prirodoslovno-paleontološkog muzeja.

U praksi stranci pronalaze novac za projekte, a time stječu i dozvolu za sudjelovanje u istraživanjima i analizi uzoraka. "Lovce na dinosaure" s Horvatovca u nekoliko projekata financiraju Švicarci kojima je mentor velikan u svijetu paleontologa Christian B. Meyer. Nije riječ o nekim epohalno velikim iznosima. U ekipi s PMF-a kažu da im je donacija poput one sa sveučilišta u Baselu dostatna za četiri godine istraživanja.

Nevjerojatno je koliko su učinkoviti. Sastavljaju slagalice o tajnama života dinosaura s proračunom od nekoliko desetaka tisuća eura godišnje. Ekipe odlaze na teren, novi studenti dobivaju svoju dozu opsjednutosti i tragaju za otiscima stopala, katkad sličnima slonovskim, a katkad s troprstim kandžama. "Otisci dinosaura za nas su "pušeći dokaz" (smoking gun), objašnjavaju mladi znanstvenici svoju terminologiju preuzetu iz krimića. Kažu to i s osmijehom odlaze na traganje za novom dinosaurskom "slagalicom".


'Jadranski' dinosauri

Tijekom šetnje po Velom Brijunu, davne 1925., austrijski industrijalac Adolf Bachofen-Echt, na jednoj kamenoj plohi, tik uz more, uočio je čudne, troprste otiske. Ustanovio je da je riječ o stopalima dinosaura. Bio je to prvi takav nalaz južno od Alpa. Od tada u Hrvatskoj je pronađeno 16 nalazišta prethistorijskih tragova. Nalazišta se prostiru od Umaga do rta Kamenjak, duž cijele zapadne obale Istre. Tri su kod Umaga (Lovrečica, Karigador i autokamp Ladin gaj), dva kod u00C8ervara (autokampovi Lanterna i Solaris), četiri na Velom Brijunu (rtovi Trstike, Plješivac, Ploče, Pogledalo). Slijedi rt Grakalovac kod Premanture, južno od toga otok Fenoliga. Otisci su pronađeni i u autokampu Puntižela kod Fažane, u uvali Kolone kod Bala (pronađene kosti sauropoda), te na rtu Gustinja kod Rovinja. Najveu00E6e je nalazište u kamenolomu Kirmenjak kod Poreča. Slijedi uvala Žukova na Hvaru. U slovenskoj Kozini, prilikom gradnje autoceste, nedavno su pronađene kosti dvonožnih mesoždera i biljoždera, kao i krokodila. U talijanskoj Villaggio del Pescatore kod Trsta pronađene su kosti ornitopoda.

Pogledajte na vecernji.hr