Prije stotinjak milijuna godina dvadesetak metara dugačak i desetak
tona težak dugovrati biljožder sauropod tromo je gacao
glinasto-muljevitom obalom kopnene ploče dio koje je danas otok Hvar.
Desetak njegovih otisaka, a najveći ima promjer 92 centimetra, i sada
se nazire u hvarskoj uvali Žukova. Te stope, sačuvane milijunima godina
zahvaljujući sedimentnom materijalu koji je postupno
učvršćivao otiske dinosaura, predmet su svađe europskih i
američkih paleontologa.
Nakon što je hrvatska ekipa znanstvenika u uglednom
britanskom časopisu "Cretaseous Research" objavila sve o značenju tog
nalaza, Michael Caldwell pokrenuo je spor koji odzvanja znanstvenom
zajednicom. U objašnjavanje se uključio i prestižni "Nature"
magazin, a Caldwell, koji je 2004. s grupom znanstvenika Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, tražeći fosile morskih zmija,
naišao na tragove titanosaura, optužio je hrvatske
znanstvenike za "intelektualnu krađu". I u znanstvenom svijetu, kao i
svugdje drugdje, vrijede zakoni konkurencije. Caldwell je mjesec dana
zakasnio sa svojom objavom znanstvenog rada.
Ekipa koja ga je pretekla, paleontolozi sa zagrebačkog PMF-a, poznata
je u znanstvenu svijetu. U supermodernoj zgradi na Horvatovcu, kamo su
se preselili prije dvije godine, baštine znanje, artefakte,
fosile koje je našao još jedan od utemeljitelja
te znanosti u Hrvata Dragutin Gorjanović Kramberger,
školarcima poznat kao nalaznik krapinskog pračovjeka,
neandertalca.
"Lovci" idu na teren
Profesor Zlatan Bajraktarević okuplja malu, stručnu ekipu koju osim
njega čine Blanka Cvetko Tešović, Ivan Gušić i
Aleksandar Mezga. Znanstvenici staroga kova ne žele se fotografirati,
jer medijski istup izvan utabanih staza stručne literature za njih je
samo senzacionalizam i površnost, no nisu se ustručavali
dati izjave, jer napao ih je "kolega" Kanađanin, i to na politikantski
način (optužio je i hrvatsku državu za subverziju njegova
istraživanja).
Pravo na objavljivanje fotografije u "Večernjaku" dobiva najmlađi član
znanstvene elitne ekipe Aleksandar Mezga.
Tridesettrogodišnjak je "terenac", odrastao na jurskim
parkovima, doškolovan na elitnom sveučilištu u
Baselu. I on se žuri, jer ispred zgrade fakulteta nestrpljivo ga čekaju
suradnici i studenti. "Idemo na teren", kaže voditelj hrvatskih "lovaca
na dinosaure".
Ma, kako mi možemo oteti nešto što je
naše?! ne bez ljutnje komentira Mezga drskost
kolege Caldwella. Pokazuje mi "ono pravo", fotografije, nacrte,
tekstove, uzorke s brojnih mjesta gdje su njihove ekipe
pronašle stotine i stotine otisaka stopala dinosaura. U
istarskom selu Krimenjaku, poviše Rovinja, u kamenolomu su
pronašli čak otprilike tisuću tragova. Pokazuje mi posebne
karte i 18 ucrtanih lokaliteta s tragovima dinosaura na
Jadransko-dinaridskoj karbonatnoj platformi. Važna su to znanstvena
nalazišta 16 ih se nalazi na teritoriju Hrvatske,
po jedno u Sloveniji i u Italiji kod Trsta. U tri su pronađeni kosturi,
a na ostalim lokacijama tragovi stopala. Ti su znanstvenici u pravilu
više uzbuđeni nalazima tragova stopala dinosaura nego
kostura.
Veza Istre s Afrikom
Kažu da s pomoću tragova mogu doznati mnogo više o prirodi,
karakteristikama i načinu života pojedinih dinosaura nego analizom
fosilnih ostataka. Računaju brzinu kretanja, zaključuju je li riječ o
krdima, obiteljima ili pojedinim osamljenicima.
Intenzivnija istraživanja dinosaura u Hrvatskoj počela su tek početkom
90-ih godina usporedno sa znatnim povećavanjem interesa za dinosaure
širom svijeta. Jadranska karbonatna platforma, smatralo se,
bila je okružena dubokim morskim bazenima, no morala je biti povezana i
s kopnom kakvo poznajemo, s Euroazijom i Afrikom. Upravo to dokazuju
otisci stopala sauropoda u Istri i Dalmaciji. Naši
paleontolozi zaključili su da se ti nalazi mogu objasniti jedino vezom
s nekim bliskim kontinentalnim područjem. Golemi sauropodi i manji
teropodi, dvonožni mesožderi i biljožderi, morali su nastanjivati
područje bogato vegetacijom i slatkom vodom.
Stranci donose novac
Istra i Dalmacija naš su jurski park
potvrđuju paleontolozi s Horvatovca. Najviše je
nalazišta u Istri, no očekuju nove nalaze širom
dinaridnog pojasa Hrvatske koje su tek ovlaš istraživali.
Ondje je još uvijek mnogo miniranog terena,
objašnjavaju. Nalazišta privlače i strane
znanstvenike, poput spomenutog Caldwella. Oni, pak, mogu u Hrvatskoj
istraživati jedino u suradnji s hrvatskim dijelom ekipe bilo
s PMF-a, bilo iz Prirodoslovno-paleontološkog muzeja.
U praksi stranci pronalaze novac za projekte, a time stječu i dozvolu
za sudjelovanje u istraživanjima i analizi uzoraka. "Lovce na
dinosaure" s Horvatovca u nekoliko projekata financiraju
Švicarci kojima je mentor velikan u svijetu paleontologa
Christian B. Meyer. Nije riječ o nekim epohalno velikim iznosima. U
ekipi s PMF-a kažu da im je donacija poput one sa
sveučilišta u Baselu dostatna za četiri godine istraživanja.
Nevjerojatno je koliko su učinkoviti. Sastavljaju slagalice o tajnama
života dinosaura s proračunom od nekoliko desetaka tisuća eura
godišnje. Ekipe odlaze na teren, novi studenti dobivaju
svoju dozu opsjednutosti i tragaju za otiscima stopala, katkad sličnima
slonovskim, a katkad s troprstim kandžama. "Otisci dinosaura za nas su
"pušeći dokaz" (smoking gun), objašnjavaju mladi
znanstvenici svoju terminologiju preuzetu iz krimića. Kažu to i s
osmijehom odlaze na traganje za novom dinosaurskom "slagalicom".
'Jadranski' dinosauri
Tijekom šetnje po Velom Brijunu, davne 1925., austrijski industrijalac Adolf Bachofen-Echt, na jednoj kamenoj plohi, tik uz more, uočio je čudne, troprste otiske. Ustanovio je da je riječ o stopalima dinosaura. Bio je to prvi takav nalaz južno od Alpa. Od tada u Hrvatskoj je pronađeno 16 nalazišta prethistorijskih tragova. Nalazišta se prostiru od Umaga do rta Kamenjak, duž cijele zapadne obale Istre. Tri su kod Umaga (Lovrečica, Karigador i autokamp Ladin gaj), dva kod u00C8ervara (autokampovi Lanterna i Solaris), četiri na Velom Brijunu (rtovi Trstike, Plješivac, Ploče, Pogledalo). Slijedi rt Grakalovac kod Premanture, južno od toga otok Fenoliga. Otisci su pronađeni i u autokampu Puntižela kod Fažane, u uvali Kolone kod Bala (pronađene kosti sauropoda), te na rtu Gustinja kod Rovinja. Najveu00E6e je nalazište u kamenolomu Kirmenjak kod Poreča. Slijedi uvala Žukova na Hvaru. U slovenskoj Kozini, prilikom gradnje autoceste, nedavno su pronađene kosti dvonožnih mesoždera i biljoždera, kao i krokodila. U talijanskoj Villaggio del Pescatore kod Trsta pronađene su kosti ornitopoda.