Rijetki se vesele mirovini, ali opet osjećaju neku sigurnost znajući da će svoju mirovinu, kakvu-takvu, dobiti. Ono što je danas standard, bilo je nezamislivo tijekom povijesti. Nije bilo neobičajno da se oduzmu mirovine u slučaju promjene vlasti i da su ljudi pod stare dane bili doslovce izbačeni na ulicu financijski uništeni prisiljeni da se pouzdaju u dobrobit šire obitelji ili starih prijatelja.
Zanimalo nas je u kojim okolnostima danas može doći do prekida isplate mirovine u Hrvatskoj. Glavni razlog za prekid isplate mirovine je, dakako, smrt osobe koja dobiva mirovinu. Ali nije jedini. Zabilježeni su i slučajevi kad bi se naknadno utvrdilo da korisnik nema pravo na mirovinu.
Moguća kaznena prijava
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objasnio nam je kako ide taj cjelokupni proces.
"Ako je pravo na mirovinu priznato pravomoćnim rješenjem, a naknadno se utvrdi da korisnik nema pravo na mirovinu, Zakonom o općem upravnom postupku propisani su razlozi za obnovu postupka.
Obnova postupka može se pokrenuti u roku od 3 godine, između ostalih i iz sljedećih razloga:
- ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja, a te su činjenice ili dokazi upotrijebljeni u prijašnjem postupku
- ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke,
Obnovu postupka bez vremenskog ograničenja može se, između ostalog, pokrenuti ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza, svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela. Nakon provedene obnove postupka novim rješenjem odlučuje se o zahtjevu za priznanje prava i donosi se rješenje kojim nadležno tijelo može pravomoćno rješenje koje je bilo predmet obnove poništiti ili ukinuti. Poništavanjem rješenja poništavaju se sve pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. Pravni učinci ukidanja rješenja su ti da ono ne proizvodi pravne učinke ubuduće", naveli su iz HZMO-a napomenuvši kako je pretežno riječ o slučajevima u kojima se dokazalo kazneno djelo temeljem kojeg je ostvareno pravo na mirovinu.
U razdoblju od d 2016. do 2020. vođen je kazneni postupak na temelju kaznene prijave Ureda za poslovno-informacijsku sigurnost, kontrolu i nadzor Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u predmetu koji je uključivao trideset osoba.
"U postupku nadzora utvrđeno je nezakonito postupanje u odnosu na evidentiranje podataka o stažu i plaći na temelju kojih su korisnici ostvarili pravo na mirovinu. Utvrđeno je da korisnik nema pravo na mirovinu te je pokrenuta obnova postupka. Istovremeno je vođen kazneni postupak u kojem su dokazana kaznena djela za određeni broj korisnika.
U 30 predmeta, nakon obnove postupka, poništena su rješenja na temelju kojih su ostvarili pravo na mirovinu i to na temelju presude u kaznenom postupku. Naknadno su, na temelju novog zahtjeva po drugoj osnovi, njih 27 ostvarili ponovno pravo na mirovinu, dok tri korisnika kojima je poništeno rješenje o pravu na mirovinu, nisu do danas stekli pravo niti su podnijeli zahtjev", naveli su i dodali kako je u ovoj godini podignuta optužnica protiv jedne osobe koja je primala mirovinu te je obustavljena njezina isplata sve do donošenja presude.
Umirovljenici koji rade
Iako su dva najočiglednija razloga za prekid mirovine smrt korisnika ili prekid isplate mirovine zbog utvrđene prevare, iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje istaknuli su kako to nisu jedine dvije mogućnosti.
"Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je pod kojim uvjetima se isplata mirovine obustavlja. Isplata mirovine se obustavlja u slučaju zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranju. To znači da se isplata mirovine obustavlja npr. korisnicima starosne, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili korisnicima obiteljske mirovine ako se zaposle u radnom vremenu duljem od polovice punog radnog vremena", napomenuli su.
Kad je riječ o umirovljenicima koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu, njih je na dan 30. 9. 2022. bio je 23 949, naveli su nam. A na naš upit koliki se broj umirovljenika odlučio zaposliti u radnom vremenu duljem od polovice punog radnog vremena zbog čega je došlo do prekida isplate mirovine, HZMO nam je odgovorio kako ne vode te podatke.
Mnogi rade na crno, a nedostaje radne snage
Glasnogovornik Hrvatske stranke umirovljenike Žarko Delač ustvrdio je kako mnogi umirovljenici rade na crno kako ne bi izgubili polovicu mirovine, te se istaknuo kako se oni zalažu da im se dozvoli rad na puno radno vrijeme.
"Sukladno važećim zakonskim propisima umirovljenici mogu raditi (Ako nemaju ograničenu radnu sposobnost) samo 4 sata. Ako rade puno radno vrijeme gube pravo na polovicu mirovine i zbog toga mnogi od njih rade na crno jer rijetko koji poslodavac želi radnika na pola radnog vremena. Svjesni toga zalažemo se da se umirovljenicima dozvoli rad na puno radno vrijeme i da se iskoristi njihovo znanje i iskustvo koje posjeduju. Osobito kada nedostaje radne snage i prisiljeni smo je uvoziti i zapošljavati imigrante koji svoju zaradu ne ostavljaju u Hrvatskoj pa i na taj način oštećujemo državni proračun", stoji u odgovoru na naš upit.
"Trenutačno radi oko 24 000 umirovljenika koji su na to jednostavno prisiljeni jer im mirovina nije dovoljna za preživljavanje, a to su vrlo slabo plaćeni i uglavnom fizički poslovi. Nemamo informacije koliko umirovljenika zbog lažnih potvrda gubi status, ali se zalažemo za sveobuhvatnu i kvalitetnu reviziju svih umirovljeničkih dokumenata jer sigurno nije samo Rubala taj koji je izdavao lažne potvrde. Uostalom, on je osuđen, ali umirovljenici s njegovim potvrdama su ostali pošteđeni!", napomenuo je i tako podsjetio na slučaj D. Rubela koji se nagodio 2013. godine s USKOK-om za manju kaznu, a koji je bio optužen zajedno s nekoliko svojih kolega da je uzimao novac kako bi ishodio lažne invalidske mirovine.
VIDEO: Video Title: Sudar auta i hitne pomoći u Zagrebu
Kada bi se u Hrvatskoj ukinue sve kupljene mirovine i one stečene drugim lopovlucima Hrvatska bi imala samo polovicu umirovljenika koje ima danas.