Istraživanje Economista savršeno opisuje našu demokraciju

Redovito istraživanje uglednog Economista na temelju 60 kriterija u pet tematskih područja u 2018. smjestilo nas je po indeksu demokracije na 60. mjesto od 167 zemalja, i to u drugu skupinu (nakon 20 zemalja s potpunom demokracijom) od 55 zemalja s “manjkavom demokracijom”.

Prosječna ocjena već treću godinu u blagom je, ali stalnom padu nakon četiri stabilne godine za vrijeme Vlade Zorana Milanovića s ocjenom 6,93, što je za 0,36 više od lanjske ocjene. Najbolje smo bili ocijenjeni u vrijeme Ive Sanadera – 7,04. Najslabije smo ocjene dobili za “političku kulturu” (5) i “političku participaciju” (5,56), funkcioniranje vlasti (6,07), a najbolje smo ocijenjeni za “građanske slobode” (7,06) i “izborni proces i pluralizam” (9,17).

Recimo, Slovenija, koja je na 36. mjestu, ima ukupno za 2,36 bolju ocjenu od nas na području političke kulture i participacije, pa da imamo njihove ocjene na tim područjima, s ocjenom 7,04 bili bismo čak 46. I u Srbiji je politička participacija za 0,55 bolja nego u Hrvatskoj, pa da smo samo na tom području jednako ocijenjeni, bili bismo 54. s prosječnom ocjenom 6,68.

I ta računica govori da je nužna daleko detaljnija analiza i usporedba s podacima u prijašnjim godinama da bi se uistinu moglo utvrditi na kojim područjima zaostajemo i zašto.

Uostalom, i slovenski ukupan indeks demokracije za 0,46 je manji u odnosu na najbolje ocjene. Zanimljivo je da smo relativno visoko ocijenjeni upravo na području na kojem su građani pokazali pojačan interes da ga mijenjaju, kad je riječ o izbornom sustavu, ali što izravno utječe na izrazito lošu ocjenu za “političku participaciju” jer je ona posljedica nezainteresiranosti građana zbog osjećaja da malo što mogu svojim glasom promijeniti. Unatoč svim prigovorima i relativiziranjima ocjene indeksa demokracije, opća definicija “manjkavih demokracija” savršeno sažeto opisuje Hrvatsku.

To su zemlje u kojima su slobodni i pošteni izbori te se poštuju temeljne građanske slobode, premda se događaju kršenja slobode medija (presude protiv nakladnika, op. a.). Znatne se slabosti javljaju u funkcioniranju vlasti, nerazvijenoj političkoj kulturi i slaboj razini političke participacije.