Dok ruralna područja u nekim državama EU bilježe porast broja doseljenika koji rade u poljoprivredi, šumarstvu, građevini, skrbi za starije, ali i pripadnika srednje klase koji žive na selu, a rade u obližnjim gradovima, kod nas je to raritet. Iako je jedan od ključnih europskih izazova u 21. stoljeću očuvanje i razvoj ruralnih krajeva, u Hrvatskoj oni izumiru, neprivlačni za život obiteljima s djecom.
U svega 10,3% općina u ruralnim područjima mladim obiteljima osigurano je pravo na subvencioniranje stambenog zbrinjavanja (pomoć u sufinanciranju kredita, olakšice kod nabave građevinske opreme, pravo na povlašteni otkup nekretnina u vlasništvu općine).
Jaslice nema polovina općina
I dok usluge vrtića ima 72,2% općina, jaslice, igraonice, produženi boravak u školi nema više od polovice općina. Neki su to od rezultata istraživanja “Dostupnost socijalnih prava i usluga za obitelji u općinama u ruralnim područjima Hrvatske” koje su s predstavnicima 215 općina proveli Gordana Berc, Slavica Blažeka Kokorić i Ana Opačić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Revija za socijalnu politiku.
Pravo na besplatne udžbenike imaju djeca u tek 49,8% općina, a ljetovanja i zimovanja za svu ili djecu iz siromašnih obitelji sufinancira samo 27% općina. Problem regionalne neujednačenosti u dostupnosti socijalnih prava i usluga posebno je izražen u ruralnim područjima u kojima je BDP po stanovniku u prosjeku dva puta manji u odnosu na urbana.
Dok stanovnici gradova mogu koristiti niz usluga kao što su jaslice, vrtići, boravak u školama, smještaj i skrb za starije, savjetovališta za obitelji, pravo na socijalno stanovanje, besplatne udžbenike, to je sve manjkavo u ruralnim područjima. Pravo na socijalni stan ili povlaštenu najamninu dostupno je u samo 18,9% općina! Istraživanje u 215 od ukupno 428 općina pokazuje da su stanovnicima najviše dostupna prava koja osigurava država. Stoga je u 95,8% općina obiteljima osigurano pravo na novčanu pomoć za novorođeno dijete, a 97,2% predstavnika općina je odgovorilo da je obiteljima s ekonomskim rizicima osigurano pravo na sufinanciranje troškova ogrjeva.
– Problem koji Hrvatsku dugo muči neujednačen je regionalni razvoj. Ljudi u ruralnim područjima osobito su zakinuti za kvalitetu i dostupnost socijalnih usluga, što je jedan od potisnih faktora iseljavanja mladih i obitelji prema gradovima, središtima županija ili Zagrebu ili iseljavanja u inozemstvo. Kad sam imao predavanje u Vrbovskom, rekli su mi da nemaju pedijatra i da cijeli Gorski kotar djecu vodi logopedu u Rijeku. Ne znam je li to još uvijek tako, ali to bitno utječe na odluke obitelji gdje će živjeti. Općine u ruralnim područjima najčešće nemaju jaslice, u nekim mjestima nisu im dostupni ni vrtići, socijalne usluge su lošije kvalitete ili ih nemaju kao gradovi – govori profesor socijalne politike Zdenko Babić.
Financiranje iz EU
Kod prava za obitelji s djecom na redovitom školovanju najzastupljenije je pravo na (su)financirani prijevoz djece u školu u 87,8% općina. Stipendiranje učenika omogućuje 67% općina, a u 62,6% ih je osigurano pravo na besplatnu školsku kuhinju za svu ili djecu iz siromašnih obitelji. Čak 79,9% općina nema savjetovališta za bilo koji oblik psihosocijalne podrške. Više od 86% općina nema usluge sigurne kuće, 62,3% općina nema smještaja u udomiteljske obitelji ili obiteljski dom (64%). Usluga pomoći i njege u kući starijima je osigurana u 72,5% općina, zahvaljujući projektu “Zaželi” financiranom iz socijalnog fonda EU.
Ma opet krivo, što se pokazalo i toliko puta do sada. Neće mlade na selu zadržati ništa besplatno, isto kao što ih neće zadržati u Hrvatskoj. Ljudi idu u zemlje u države gdje moraju platiti vrtić 1000 €, gdje roditelji iz Hrvatske dolaze čuvati djecu, itd... Bit svega su protržišne reforme, a ne nekakve socijalne mjere. Onaj tko ne radi i živi od socijale ionako neće napustiti Hrvatsku, otići će mladi i sposobni, struka, čak i u srednjim godinama... Treba ljudima dati posao, ne uhljebiti ih, nego im dati posao s normalnim prihodima s kojima si mogu priuštiti normalan život... Ne znam zašto se stalno izbjegavaju reforme koje su napravile Irska ili Novi Zeland. Irska je bila najsiromašnija zapadna država, a sada je druga po BDP-u u EU. Treba li neki drugi dokaz?... Država treba osigurati infrastrukturu i regulaciju, te pustiti ljude da rade i što manje se uplitati. Kod nas imamo evidentan dokaz koliko je u konačnici država štetna sa svojim uplitanjem u svaku poru društva. Dovelo nas je na dno EU-a s tolikim teretom uhljeba da možemo samo tonuti dublje...