Talijanska vlada već je odredila 25 milijardi eura za prvu, uglavnom socijalnu pomoć u smanjivanju posljedica pandemije koronavirusa. Premijer Giuseppe Conte najavio je u parlamentu dodatan ekonomski plan u vrijednosti od najmanje 50 milijardi eura za potporu gospodarstvu.
Od spomenutih 25 milijardi eura oko 3,5 milijardi namijenjeno je zdravstvu i civilnoj zaštiti. Više od 10 milijardi eura odnosi se na podupiranje zaposlenosti, zaštitu posla i dohotka kako nitko ne bi izgubio posao krize s koronavirusom. U fond za plaće, kojim će država pomoći tvrtkama da zaposlenicima isplaćuju dohodak dok ne rade, odlazi 1,3 milijarde eura, a dodatnih 3,3 milijarde u blagajnu za isplatu plaća na teret države zaposlenicima čije tvrtke ne rade, a njime će se pokriti plaće svih tvrtki, pa i onih koje imaju samo jednog zaposlenika.
Od ponedjeljka pomoć mogu zatražiti i samostalni djelatnici, kakvih u Italiji ima oko pet milijuna. To su, primjerice, turistički vodiči i ostali koji su sami svoji poslodavci. Dobivat će 600 eura mjesečno. Ukinuto je plaćanje rata za stambene kredite, plaćanje režija itd., a obitelji koje nemaju kome dati djecu na čuvanje (vrtići su zatvoreni), a moraju raditi (medicinsko osoblje, djelatnici u poljoprivredi, agroindustriji, farmaceutskoj industriji, trgovinama itd.) mogu dobiti dodatak za plaćanje dadilje.
U istom dekretu već je određeno da će vlada jamčiti za ukupno 350 milijardi eura kredita koje će banke davati tvrtkama. To su neke hitne mjere, ali treba pokrenuti ekonomiju. Za to je predviđeno ne samo novih oko 50 milijardi eura nego i pokretanje tzv. javnih radova – gradnje mnogih infrastrukturnih projekata (od cesta do podzemnih željeznica, pruga itd.) za što je već osigurano oko 55,5 milijardi eura, ali radovi stoje zbog birokratskih zavrzlama. Priprema se plan kojim bi se odblokirao taj novac i pojednostavila procedura otvaranja gradilišta.
Kad bi se Italija riješila gomile birokratskih prepreka, već bi to bio odličan poticaj za pokretanje ekonomije, a ako još k tome bude upumpan svjež novac, što će se učiniti bez obzira na to protivi li se tome Bruxelles ili ne, onda bi se u sljedeću godinu moglo ući s više optimizma.
VIDEO Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama