Italija, Hrvatska i Slovenija ne smiju biti taoci povijesti

RIM – Osnovno je da nema više talaca događaja iz prošlosti ni u Italiji, ni u Sloveniji niti u Hrvatskoj, rekao je danas predsjednik Republike Italije Giorgio Napolitano na svečanosti održanoj u Quirinalu u povodu Dana sjećanja. Obilježavanje toga dana uvedeno je prije pet godina kao sjećanje na egzodus Talijana s prostora Istre i Dalmacije poslije Drugoga svjetskog rata i na žrtve fojbi, kraških jama u koje su Titovi partizani bacili ne samo mnoge Talijane nego i sve protivnike komunizma. Prije Napolitanova govora pravi sat povijesti održao je dalmatinski književnik i novinar Enzo Bettiza. Govorio je o fašističkim zločinima nad Slovencima, počevši od paljenja Slovenskog doma u Trstu 1920., i Hrvatima te o strahovitom odgovoru na fašističku vlast, koji su bacanjem Europljana u fojbe dali Titovi komunisti. Jer, Titovi ljudi nisu u fojbe bacali samo Talijane nego i Hrvate i Slovence, protivnike komunizma od kojeg iz Dalmacije i Istre nisu pobjegli samo Talijani nego i mnogi Hrvati i Slovenci.

Takva lekcija iz povijesti, kakvu je u 20-minutnom govoru održao Bettiza, vjerojatno se u Quirinalu do sada nije čula.

Napolitano je rekao da nitko bolje od Bettize „zbog njegova znanja,koje je stekao kao pisac i analitičar međunarodne politike, i zbog njegove osobne povijesti“ nije mogao tako dobro opisati povijest i shvatiti susret u Trstu u ljeto prošle godine. Tada su se na koncertu mira u Trstu našli Napolitano, slovenski predsjednik Danilo Turk i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

– Konačno možemo gledati naprijed, stvoriti perspektivu plodne suradnje s obje obale Jadrana, za narod koji, nakon što je propatio na svojim granicama, stremi euroatlantskoj perspektivi – rekao je Napolitano i podupro stvaranje zajedničkog Parka mira od Kobarida (Caporetto) do Devina (Duino) na jadranskoj obali. Na tom europskom pojasu u Prvome i Drugome svjetskom ratu poginulo je milijun ljudi.

Bettiza je, podsjetivši da je hrvatska strana bila kritizirala namjeru talijanskog predsjednika da se predratnoj talijanskoj vlasti u Zadru dodijeli odličje zbog patnji kroz koje su prošli građani toga grada dok je bio pod bombama, predložio je da se tome gradu, koji se smatra Dresdenom na Jadranu, dodjeli europsko priznanje.