Kako Italija može, a Hrvatska ne može – najčešća je reakcija građana na niz mjera koje je prošli vikend prihvatila talijanska vlada da bi zaustavila pad ekonomije. Mjere se kreću od poticanja javnih investicija, smanjenja poreza, pojeftinjenja struje do zabrana ovrha nad stambenim prostorom za porezni dug.
Zaštita dostojanstva
Predsjednik Ivo Josipović prije tri mjeseca tražio je od hrvatske Vlade da se popusti omča i oko prezaduženih Hrvata, a u predsjednikovu uredu jučer su rekli da su dobili odgovor iz ministarstava pravosuđa i financija da se njegovi prijedlozi "ozbiljno razmatraju". Ministarstvo financija ponudilo je nagodbu za porezni dug i otpis kamate, dok u Ministarstvu pravosuđa kažu da će uskoro pokrenuti javnu raspravu o promjeni ovršnog zakona, ali što će se točno mijenjati, još ne otkrivaju. Promjene će, kažu, ići u smjeru zaštite dostojanstva ovršenika, osobito kad je u pitanju "ovrha nad nekretninama te ovrha na temelju vjerodostojne isprave". Priprema li se moguća zabrana ovrha nad nekretninama i u Hrvatskoj, zasad nema odgovora, a vjerojatno ni odluke! Od početka godine pod ovrhu je dospjelo trinaest tisuća novih građana, a ukupan dug koji se pokušava naplatiti ovrhom na novčanim sredstvima povećano se za 1,5 milijardi kuna. U cijelom tom procesu najproblematičnijim se pokazao postupak i cijena naplate ovrhe, jer je trošak ovrhe nekoliko puta veći od neplaćenog duga! Evidentirani dugovi građana na kraju travnja preskočili su 19 milijardi kuna, a otkako je 1. siječnja 2011. godine pojednostavnjen postupak ovrhe, od građana je naplaćeno 6 milijardi kuna duga. Paralelno s blokadom financijske imovine svakog se dana provodi ovrha i na šest-sedam stanova i kuća! Uglavnom su to nekretnine založene za privatni biznis.
Talijanska je vlada najavila da će obustaviti ovrhu nad kućama do 120 tisuća eura vrijednosti koje služe za život, ali samo za porezni dug države. Banke u Italiji neće smjeti pokretati postupak prisilne naplate za dug manji od osam mjeseci.
Naplata kredita ovrhom
Domaćim je bankarskim krugovima u ponedjeljak bilo izuzetno stalo da se objasni ta razlika, dok u Uredu predsjednika ostaju pri svom prijedlogu da se određeni dio stambenog prostora koji služi za život treba zaštiti od ovrhe, neovisno o prirodi duga. U Ministarstvu pravosuđa kažu da će njihova rada grupa uzeti u obzir i predsjednikove preporuke, a što će od njih predočiti u nacrt promjene ovršnog zakona, vidjet ćemo na ljeto, kad zakon osvane na javnoj raspravi.
– Bankama ovršni postupci, pa ni deložacije, nisu u interesu i stoga pokušavaju svim mogućim postupcima, prije svega reprogramima i refinanciranjima spriječiti zadnji korak u naplati potraživanja. U tijeku su stotine i stotine prolongata, a naravno, kad ni to ne pomaže, u jedan do dva slučaja gdje se to nikako ne može izbjeći ide se na ovrhu. Statistički gledano, riječ je o zanemarivom postotku ovrha u odnosu na ukupnu masu stambenih kredita – tvrdi Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka. Banke kažu da postupak naplate kredita ovrhom nad nekretninom traje od 5 do 7 godina.
>>Kakav premijer! Letta zabranio ovrhu nad stanovima u Italiji!