HDSSB-ov Ivan Drmić saborsko jutro započeo je zahtjevom za stanku kako bi izrazio nezadovoljstvo prijedlogom nove mreže javnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koji je, smatra, nepravedan, netransparentan i ide na štetu građana Slavonije i Baranje.
- Slavonija i Baranja je jedna hrvatska regija čiji stanovnici plaćaju porez jednako kao što ga plaćaju i stanovnici drugih regija u Hrvatskoj, a zauzvrat dobivaju mrvice, ne samo od ove Vlade nego od prijašnjih Vlada i to je regija u kojoj se danas jako loše živi, koja se osjeća zapostavljeno s razlogom – tvrdi Drmić te podsjeća da je ta regija žitnica države, od čega dobro žive prekupci, kupci, trgovci, prerađivači u prehrambenoj industriji, ali i zastupnici od, kako kaže, poreza koje ta "slavonska i baranjska sirotinja" uplaćuje u državni proračun. Podsjeća da se u Đakovu 2008. godine planiralo zatvoriti rodilište, protiv čega su svi tamo prosvjedovali jer im je prvo najbliže rodilište u Osijeku udaljeno 40-ak kilometara, a za neke krajeve i 70-ak kilometara. Sad se opet pojavila takva ideja, kaže Drmić, u prijedlogu mreža javnih zdravstvenih ustanova na prostoru Republike Hrvatske.
- Ja nisam ovdje došao da molim ministra, ja sam došao da prenesem poruku iz Đakova, upozorenje ministru da se građani Slavonije i Baranje neće pomiriti da ponovo budu građani drugog reda u Hrvatskoj i da možete u Đakovu očekivati bunt i da ćemo se svim raspoloživim sredstvima boriti protiv ovakve mreže zdravstvenih javnih ustanova. Izvolite štedjeti na drugim mjestima, a Đakovu izvolite otvoriti rodilište. Ne mora to biti rodilište sa centralom u Đakovu, to može biti vanbolnički centar u sklopu osječke ili našičke bolnice, s tim ste riješili i problem kadrova. Tehnološki je to rodilište bilo solidno opremljeno, ne treba još puno novaca da se uloži u to – objašnjava Drmić koji je odlučio poslati i poruku premijeru Zoranu Milanoviću.
- Poručio bih mu da su u Slavoniji i Baranji zabrinuti za njegovu ruku jer je u predizbornoj kampanji 2011. godine govorio ako zapostavi interese stanovnika Slavonije i Baranje da će mu se osušiti ruka. Ima ljudi koji u Slavoniji i Baranji vjeruju da se s takvim stvarima nije šaliti i ozbiljno su danas zabrinuti za ruku našeg premijera. Štednje na način da se u Zagrebu jedu dnevno tri obroka, u Dalmaciji dva, u Slavoniji jedan pa da netko u Zagrebu kaže "hajdemo štedjeti svatko da se odrekne jednog obroka". Vjerujte mi, mi u Slavoniji smo već na jednom obroku. Ima puno u žitnici Hrvatske Republike gladne djece i jednostavno voda je došla do usta i neće puno vremena proći da osjetite bunt Slavonije i Baranje kao što ga osjeti danas premijer Grčke – upozorio je Drmić. Tom mjerom nije zadovoljan ni HDZ-ov Željko Reiner, koji je podsjetio da je Vlada predložila masterplan bolnica koji je naišao na protivljenje struke i udruga pacijenata, pa je predložila novu verziju.
- Nova je verzija diskutirana u Saboru, ali bez plana razvoja bolničkih kreveta, rasporeda itd., na općenitim tvrdnjama. Perfidija cijele priče je što je to napravljeno samo kako bi se nakon toga moglo mahati i tvrditi "evo, masterplan je usvojen u Saboru". Sada je daleko od očiju Sabora i javnosti donesena mreža bolničkih ustanova i počela se provoditi, pri čemu se suočavamo s nizom problema – tvrdi Reiner koji smatra da se tu radi o "tipičnom primjeru stvaranja politike daleko od očiju javnosti i utjecaja Sabora".
Stanku je tražio i nezavisni Damir Kajin i to kako bi zatražio da se Istarski ipsilon uključi među 50 vladinih projekata za razdoblje 2016.-2020. godina te da dobije jednak status kao i Pelješki most.
- Radujemo se najavi gradnje i tome što će se financirati iz fondova EU, no isti status trebao bi imati i Istarski ipsilon, koji ima svu potrebnu dokumentaciju i, pod navodnicima, novac, potrebna nam je politička volja – naglasio je Kajin te zatražio da se u gradnju Ipsilona krene "što prije, po mogućnosti odmah nakon turističke sezone". Reformist Petar Baranović stanku je zatražio kako bi upozorio na nastavak prakse neplaćanja u poljoprivredi.
- Najveći igrači u poljoprivredi smiju se u brk Saboru i zakonima. Krupni proizvođači ucjenjuju mljekare tražeći da im mlijeko isporuče po dampinškim cijenama i potpisuju anekse kojima dodatno smanjuju ugovorenu cijenu, da bi kasnije mjesecima kasnili s isplatom. Mljekarima plaćanje kasni po tri mjeseca, ako se nastavi ovakva praksa, selo će do kraja kolabirati jer mali nemaju ni za kruh, a kamoli da plate dokumentaciju, poslovne planove i drugo što je nužno za povlačenje novca iz EU fondova. Hrvatskoj će se dogoditi šteta, blamaža i upropastit ćemo selo – kaže Baranović. Traži da Ministarstvo financija bez kalkulacija krene sankcionirati najveće proizvođače za kašnjenje u isplati i druge nezakonitosti.
>> U Saboru stanka zbog Jadrolinije i podsjetnik na dvije godine u Europskoj uniji