Vremena za političko rješenje krize u Ukrajini sve je manje, a ako se brzo ne postignu odgovarajuće mjere, moglo bi doći do rata i prelijevanja krize izvan granica te zemlje, upozorio je u Kijevu Ivan Šimonović (55), privremeni izaslanik Ujedinjenih naroda u Ukrajini.
Zbog eskalacije nasilja na istoku zemlje te na južnom poluotoku Krimu, gdje se sutra održava referendum o odcjepljenju, Šimonović je produljio boravak u Ukrajini. Umjesto u petak, u sjedište UN-a u New Yorku vratit će se u utorak, što upozorava na ozbiljnost situacije. Svi se pitaju što će se dogoditi sutra ako, prema očekivanju, proruski Krim izglasa pripajanje Rusiji.
– Glavni tajnik UN-a (Ban Ki-moon) zabrinut je mogućom eskalacijom sukoba. Zato ću ostati dulje – rekao je reporteru Večernjeg lista u centru Kijeva nakon što je osam dana putovao od zapada do istoka zemlje gdje se susreo s predstavnicima suprotstavljenih udruga, žrtvama, diplomatima, novinarima... Zadatak mu je bio istražiti krše li se ljudska prava.
Tko su snajperisti
– Upada u oči da na istoku zemlje različite grupe imaju drukčije priče, drukčiju verziju događaja – kaže Šimonović na 3. katu hotela “Ukrajina”, pretvorenom u krizni medijski centar. A dolje, na Trgu nezavisnosti, i dalje su postavljene barikade. Automobilske gume, vreće s pijeskom i čelične konstrukcije do daljnjeg će biti ondje. Revolucionari se griju uz željezne bačve iz kojih gori vatra. Diljem trga građani donose cvijeće u znak sjećanja na više od 100 poginulih, dok se ozlijeđeni još uvijek nalaze u bolnicama. Većina je pala prije 29 dana u snajperskoj pucnjavi što je dolilo ulje na vatru revolucije, započete u prosincu. Još uvijek je nepoznato tko je pucao.
– To je jedno od ključnih pitanja. Moramo otkriti tko stoji iza toga, tko je dao naredbu – odrješito će Šimonović. Nova vlada u Kijevu optužuje svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča i njegovu specijalnu policiju Berkut, dok Moskva i proruske snage krive ukrajinsku oporbu za smišljeno poticanje anarhije. – Razgovarao sam s državnim odvjetništvom i neke radnje su pokrenute, no potrebna je međunarodna istraga. UN će surađivati na njoj jer je nužno neovisno istraživačko tijelo.
Krše se ljudska prava
Nakon puta od L’viva na zapadu, preko glavnog grada Kijeva u središtu, do Harkiva na istoku, više nema sumnje. U papirima koje ima Šimonović jasno piše: U protestima u Kijevu, ali i drugdje, kršila su se i još uvijek se krše ljudska prava. Optužbe sijevaju sa svih strana.
Moskva tvrdi da su ugrožena prava ruske manjine nakon revolucionarnog prevrata u Kijevu, što je i povod za potporu referendumu na Krimu. – Bilo je pojedinačnih incidenata nad pripadnicima ruske manjine, ali nije jasno jesu li oni posljedica njihova etničkog porijekla ili pak posljedica političkih stavova. U svakom slučaju ne postoji sustavno ni rašireno ugnjetavanje ruske manjine – ističe Šimonović i dodaje: – Zato je potrebno reagirati u slučaju individualnih povreda kako se njima ne bi manipuliralo, pretjerivalo i stvorile priče za potpirivanje sukoba.
U Ukrajini, gdje se tijekom desetljeća Sovjetskog Saveza ugnjetavao ukrajinski jezik, u regijama u kojima više od 10 posto stanovnika govori ruski oba su jezika službena. Vlada u Kijevu, nakon preuzimanja vlasti, to je htjela promijeniti i ukrajinski proglasiti jedinim službenim jezikom. Privremeni predsjednik Oleksandr Turčinov to je blokirao. – Nama u UN-u drago je da nije potpisao taj zakon.
"Ruska manjina nije ugrožena"
Rusija je poručila da ima pravo vojno intervenirati radi zaštite ruske manjine. – Ona nije ugrožena, na terenu nismo našli dokaz da je u opasnosti – naglašava Šimonović. UN želi ostati na terenu jer se nastavlja represija nad pojedincima, odnosno pretjerana upotreba sile, mučenja, nestanci i proizvoljna uhićenja.
– Zabrinut sam. Žrtve su prosvjednici, protivnici i zagovornici prošle vlade – ističem, no odbija navesti detalje. Svjestan je da bi pokazivanje prstom u ovakvom naelektriziranom trenutku moglo zaoštriti situaciju. – Osobno sam se susreo s jednom brutalno pretučenom osobom čiji su fizički i mentalni ožiljci jasno vidljivi – dodaje.
"Na Krimu su osobe ubačene izvana"
U petak je u istočnom gradu Donjecku došlo do žestokog okršaja u kojem je ubijena jedna osoba. S jedne strane su se vijorile ukrajinske, a s druge ruske zastave. No prema glasinama i pričama svjedoka, najgore je na Krimu, no na Krim Šimonović nije uspio ući. Podiže glas i napominje da to nije spriječilo njegov tim da dobije podatke s terena.
– Imao sam intenzivne pojedinačne razgovore s ljudima koji su tamo te drugim vjerodostojnim izvorima. Vlada u Kijevu prošli je tjedan upozorila da je na ukrajinskim granicama zaustavila 3700 ruskih građana, pod sumnjom da su se namjeravali ubaciti kao diverzanti radi poticanja nereda i rasula. Moskva je, pak, priopćila da na Krimu nije njena vojska, već lokalno stanovništvo koje samostalno organizira obranu od “fašista”.
– Ondje su osobe ubačene izvana, nisu s tog prostora, te proizvoljno uhićuju i tuku ljude – ističe Šimonović. Među žrtvama je i jedan anonimni novinar s kojim se osobno susreo.
Šimonović ne isključuje mogućnost izbijanja rata
Iako se u medijima sve više uspoređuju Krim i Kosovo, Šimonović kaže: – Nadam se da paralele između Kosova u Krima neće biti potrebne. Na Kosovu su mnogi životi oduzeti, a zatim i mnogi izgubljeni tijekom NATO-ove intervencije. Pokušajmo se suzdržavati od usporedbi.
Pa ipak ne isključuje mogućnost izbijanja rata. Boravio je na istoku blizu ruske granice, a na pitanje jesu li ondje ljudi spremni uzeti oružje u ruke i slijediti primjer Krima, odgovara: – Nadam se da neće biti daljnjeg krvoprolića. U Ukrajini je uspostavio UN-ov tim za nadgledanje ljudskih prava koji bi idućih nekoliko mjeseci trebao kontrolirati cijelu zemlju, uključujući Krim. To je samo jedna od mjera za sprečavanje rata.
"Ako se ne poduzmu određene mjere, eskalacija sukoba je izgledna"
Za to vrijeme ispod hotela od jutra prolaze mladići u vojnim odijelima. Počelo je osnivanje Nacionalne garde u čijim redovima bi trebao biti 60.000 vojnika.
– Još uvijek vjerujem da je moguće izbjeći vojnu konfrontaciju... Mislim da je političko rješenje moguće... – kaže i zastaje. Izraz lica postaje mu ozbiljniji. – Ali ako se ne poduzmu određene mjere, eskalacija sukoba je izgledna.
Uključujući i vojnu intervenciju iz Rusije? pitamo ga. – Da ne bi došlo do vojne intervencije, politika mora brzo reagirati – naglašava. Ne navodi, pak, koje su to “hitne političke mjere” za zaustavljanje eskalacije. – Moram istaknuti da od početka naša misija nije vezana uz politiku, već samo uz kontrolu poštovanja ljudskih prava – objašnjava.
Tek ga čeka posao
Vjeruje da će procesuiranje pojedinaca smiriti tenzije. – Važno je da se nijednu stranu kolektivno ne optužuje – ističe. Prati, međutim, što se događa izvan granica i situacija mu se ne sviđa. Regije, poput Pridnjestrovlja, proruskog separatističkog dijela Moldavije, mogle bi biti povučene u ratni vihor.
– Situacija u Ukrajini prijeti prelijevanju u druge regije. Zato ponavljam, potrebna je hitna politička reakcija – kaže, ulazi u lift te se spušta na Trg nezavisnosti, srce revolucije. Fotografije ubijenih i nestalih zalijepljene na barikadama pokazuju da Šimonovića tek čeka pravi posao.
>>Ruski vojnici osvojili selo. Ukrajina: 'To je vojna invazija'
>>Večernji u Kijevu: Ukrajinska vlada očekuje val izbjeglica s Krima
baš mi djeluje kao odlučan diplomat..samo što se ne rasplače dok priča :))