Kolumna

Zašto se međimurski model ne preslika na Hrvatsku?

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell
Zašto se međimurski model ne preslika na Hrvatsku?
05.03.2018.
u 17:23
Najuredniji su platiše poreza, razvrstavaju otpad, i najmanji zaseoci imaju struju, vodu i plin
Pogledaj originalni članak

Što vam prvo padne na pamet kad čujete riječ Međimurje? Lijepo uređena i sređena županija? Bogata županija u kojoj žive radišni ljudi i poduzetnici? Mala Švicarska? Svoj sili epiteta i etiketa ovih se dana pridružila još jedna kojom je najsjeverniju županiju počastio Financial Times, uvrstivši Međimurje među 10 europskih regija budućnosti.

Ta je županija prepoznata kao mamac za ulagače kojima je na raspolaganju tim ljudi, građevinske dozvole izdaju se u jednom danu i nema birokratskog zabušavanja ni pretjeranog uhljebljivanja. To je županija u kojoj žive najuredniji platiše poreza, tu se razvrstava rekordan postotak komunalnog otpada, i najmanji zaseoci imaju struju, vodu i plin, nezaposlenost je nikad niža... I kad se sve to stavi na popis, dolazi se do logičnog pitanja – a zašto se, pobogu, to što rade Međimurci ne preslika na cijelu Hrvatsku?

Svi premijeri i ministri koji su proteklih dvadesetak godina pohodili kraj “med Murom i Dravom” kao da su se natjecali u dijeljenju komplimenata domaćinima. Eto, na primjer, Zoran Milanović izjavio je u Čakovcu da se sve pozitivno u Međimurju treba kopirati na Hrvatsku jer taj kraj nema more, turizma, sunca i prirodnih resursa, ima tek malo zemlje i vinograda, ali ima vrijednih ruku i domišljatih glava. No, zanimljivo je da se malo koji predsjednik Vlade, uključujući i Milanovića, sjetio za ministra uzeti nekog Međimurca. Ni jedan “autohtoni” Međimurac nije dobio povjerenje da vodi neku državnu tvrtku. Leži li u tom podcjenjivanju (ne)stranačkih kadrova iz Međimurja jedan od razloga zašto se međimurski model ne može “kopipejstati” na Slavoniju ili Dalmaciju? Nedavna studija Instituta za javne financije pokazala je da općine i gradovi uz more imaju puno veće proračunske prihode od onih na kontinentu.

Naravno, zbog turizma. Sutivan ima 16.782 kune po stanovniku, Vir 16.142, a čak 16 međimurskih općina manje od 2000, dok sva tri grada imaju manje od 4000. Mogao bi neki političar u nekom dalmatinskom gradu reći: Pa što će onda ti Međimurci nama soliti pamet!?

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
novac

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

ZZ
Zvir Zvirek
20:04 05.03.2018.

Zakaj nie? Prosto je kak bažul. Zato kaj Hrvatskom več ne vladaju Kajkavci nego Balkan. Pa se uvodi balkanski model i stvarja se išče jena balkanska nacija. Kajkavce nesu nikaj pitali. Međimorci su pak Srednja Evropa, i to je kaj nosi Međimorje dok so se političari i tam vre zdavnja priložili novem navadam, i prešli v kmetiju služit novem gospodarom presvetlem.

Avatar Made in Germany
Made in Germany
21:37 05.03.2018.

Slusam Bujica i citam komentar. S tem se popolnoma ne strinjam u potpunost ne, vendar se strinjam 100%, da je Medumurje sijajni primer za celotno Hrvatsku. Lijepo je prebrati pravi Hrvatski jezik namesto vlachoturski. Bok stari i lijep pozdrav iz Nijemacke

Avatar Gilles Auguste Kremer
Gilles Auguste Kremer
08:10 06.03.2018.

Općenito se podcjenjuju i ismijavaju sjeverni, kajkavski krajevi. A Hrvatska ne može biti Sjever jer bi Hrvati samo željeli turizam, turizam, turizam i još malo mlaćenja prazne slame oko ekološke kvaziosviještenosti. Oni bi netaknutu prirodu sa ogromnim hotelima koji kanalizaciju ispuštaju u more, odnosno u Plitvička jezera. Ne daj Bože da se izgradi kakva industrija, to bi značilo da se mora raditi 12 mjeseci u godini, što bi također značilo da nema više 9 mjeseci razmišljanja o politici, klapi i ostalim glupostima.