Ivica Mudrinić: Ne isključujem povratak u politiku

Rekao bih da smo u prijelomnoj situaciji, koja po mnogo čemu podsjećana ‘90., a kriza ju je samo dodatno zaoštrila. Devedesetih smo gradili neovisnost, a sada je krajnje vrijeme za izgradnju konsenzusa o tome kakvo društvo i država želimo biti. Zbog toga u posljednje vrijeme javno kritički govorim o hrvatskoj stvarnosti, kako bih pokušao pridonijeti potrebnim promjenama, kazao je Ivica Mudrinić, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma, u ovom intervjuu Večernjem listu.

– Povratak u politiku nije glavni motiv mojeg angažmana, no ne isključujem ni tu mogućnost. Moj je temeljni motiv uključiti se i pridonijeti u situaciji kad nas kriza zatječe bez razvojne vizije, bez strategije i odgovarajućeg leadershipa za prijelomno vrijeme – kaže o aktualnim nagađanjima čelnik HT-a, koji je kao predstavnik poslodavaca iz Gospodarsko-socijalnog vijeća po funkciji postao potpredsjednik Ekonomskog vijeća.

• Kako vrh vladajuće stranke prima vaše ocjene o nedostatku vizije i strategije?
– Iz inozemnog su okruženja mjesecima ranije stizali signali o nadolazećoj krizi. Znalo se da se val koji je zahvatio financijski sektor mora preliti na realnu ekonomiju. Ovdje se za to vrijeme govorilo, primjerice, o zrakoplovnoj luci u Zagrebu, o rukometnim dvoranama i nekim drugim velikim projektima bez jasnog plana za povrat investicije.

Uz 36 milijardi eura inozemnog duga i proračunski deficit, dolazi se do zaključka da ‘trošimo’ državu. Na razini poduzeća reklo bi se da ‘jedemo supstancu’. Nakon što sam o tome govorio na konferenciji Zagrebačke burze u Novigradu, zamjereno mi je što to nisam rekao na drugim mjestima, u GSV-u, no istina je da sam i tamo kazao to isto. U svakoj sam prigodi govorio o nedostatku vizije i strategije. Razlika je samo u tome što su sastanci GSV-a zatvoreni, kao što su zatvoreni sastanci između HUP-a i Vlade. Isto sam govorio i u vrijeme Račanove vlade.



• Je li točno da ste uime HUP-a o svemu tome nasamo razgovarali s premijerom?
– Ne, o toj temi nismo razgovarali.

• Znači da je posrijedi bilo nešto još škakljivije?
– Naš razgovor nije imao nikakve veze s raspravama u HUP-u, nego se ticao HT-a.

• Kako HUP gleda na ponuđeni proračun?
– Prvi je problem što je država preskupa, prezadužena, bez provedenih reformi, što uzrokuje daljnje deficite i daljnja zaduživanja. Drugi je problem kako financirati deficit i kako reprogramirati dugove koji dospijevaju u 2009., a riječ je o iznosu od 10,8 milijardi kuna. Tome treba dodati potencijalna dospijeća obveza iz brodogradnje i dugove zdravstva.

Država mora pokazati da može upravljati javnim financijama jer bez toga neće moći ni refinancirati ni preprogramirati dugove. Hrvatska udruga poslodavaca smatra da proračun mora biti uravnotežen, da treba bez odgode započeti reformu javne uprave, pri čemu ne mislimo na limitiranje plaća, nego troškova. Nužno je restrukturiranje javne uprave i lokalne samouprave, ali i povećanje plaća brojnim stručnjacima koji rade u državnoj upravi.



• Ispunjava li rad Ekonomskog vijeća očekivanja HUP-a?
– Vijeće bi trebalo, u okviru užih, stručnih timova, pomoći u oblikovanju strategija, na primjer za supstituciju poljoprivrednih proizvoda iz uvoza, za razvoj turizma i sektora visoke tehnologije. No, to je tijelo odmah suočeno s proračunom, pregovorima između Vlade i sindikata, s pregovorima o brodogradnji, što se sve radilo u plenarnom i proširenom sastavu sa sindikatima, a ne u okviru stručnih timova.

PROČITAJTE DRUGI DIO INTERVJUA

• Hoće li nakon ove krize kapitalizam izgledati drukčije?
– Dosadašnji je model upravljanja i poslovanja potrošen. Ovo će stoljeće biti drukčije od 20., na što je utjecao i razvoj informacijske tehnologije. Tri milijarde ljudi živi sa 2 dolara dnevno, a nešto više novca od toga ide samo na subvencije za govedarstvo u EU. Mislim da ćemo u budućnosti vidjeti ravnomjerniju distribuciju vrijednosti. Kina se budi kao gospodarska sila, a dolazak Obame na čelo SAD-a simbolička je prekretnica u dominaciji bijele rase, koja će imati i realne konzekvence, s odrazom na gospodarstvo, odnosno na globalnu distribuciju vrijednosti.