Ivo Josipović: Pakiram se, puno je stvari i selidba će dugo trajati

Predsjednik Ivo Josipović na Pantovčaku je po zadnji puta u funkciji predsjednika primio građene na kavu. Bio je i raspoložen za novinarska pitanja, pa je između ostalog podsjetio da je ova danas pedeseta jubilarna kava s građanima.

– Kroz ovu instituciju prošlo je više od 8000 ljudi, a kroz sve programe, izuzev službenih posjeta, prošlo je 50.000 ljudi. Bilo mi je veliko zadovoljstvo družiti se s njima – rekao je Josipović. Naveo je kako neki tu dolaze da se upoznaju s predsjednikom, da se fotografiraju, ali neki i zato, što je puno važnije, jer imaju problem na koji nisu dobili odgovor od drugih institucija ili su ostvarili neki uspjeh. U nekim slučajevima, rekao je, moglo se je inicirati da se problem riješi, ali je bilo i onih slučajeva kada predsjednik i ured nemaju izvršnih ovlasti. Na pitanje što će mu najviše nedostajati, kazao je, da to još ne zna i da za to treba pričekati desetak dana. No kako mu neće biti dosadno, jer, kako je rekao, ima različite planove, za nostalgiju i neće biti puno vremena. Apsolutno je spreman i za primopredaju vlasti koja će se održati u uredu predsjednika.

– Po savjetničkim grupacijama preuzimat će se dokumentacija i upoznavanje s poslom, ali i poručiti 'dobro došli, ured je vaš' – kazao je Josipović. Vezano za primjedbu nove predsjednice o nezadovoljstvu načina poziva gostiju od strane Ministarstva vanjskih poslova, Josipović je odgovorio da za to nije odgovoran aktualan predsjednik, ali što se tiče njegovog ureda, svi zaposlenici imaju zaduženja koja korektno ispunjavaju.

– Za inauguraciju timovi surađuju i učinit će sve da ona bude uspješna jer je to vrlo važno. Nadam se da će bit dobro organizirana i sa što većim odazivom stranih državnika jer je to na neki način i slika naše domovine prema unutra, ali i prema van. MVP-ei je koliko znam poslalo pozive svim predsjednicima i suverenima kod kojih nemaju republikanski sustav. Ono što se može učinit da veleposlanici u tim zemljama nagovaraju i ističu da je važno da dođu. Želim da dođe što više visokih gostiju iz inozemstva jer je to dobra prilika da se naša nova predsjednica upozna s njima i obnovi odnose - poručio je. Potvrdio je kako je povukao svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije na koji mu Ustavni sud nije odgovorio više od tri godine.

'U tužbi za genocid protiv Srbije učinili smo sve što smo mogli'

– Povukao sam jer je to postalo besmisleno. Nakon tri godine i više taj zahtjev nije riješen pa neka ostane na Ustavnom sudu da po službenom dužnosti to riješi ili neka Vlada povuče ili primijeni taj zakon ili neka netko drugi ide s tim. Osim same formalne procjene je li zakon ustavan, važno je i suština, ispitivanje ustavnosti sam tražio zbog predmeta Marić. U tom predmetu sam s tadašnjim predsjednikom Tadićem zagovarao sporazum sa Srbijom da se svojim državljanima, koji imaju prebivalište u svojoj zemlji, u toj zemlji i sudi. Postojala je načelna suglasnost za to. I to bi značilo, da je to ostvareno 2011/2012., da bi Marić bio u Hrvatskoj već odavno. Je li on krvi, u to ne želim ulazit. No taj zakon i njegovo postajanje spriječili su takav sporazum, a kasnije se je i promijenila vlast u Srbiji... – pojasnio je predsjednik. Vezano za poruku premijera kako će jedan od uvjeta Hrvatske Srbiji za europski put biti rješavanje pitanja Marić, Josipović je odgovorio da 'dok Srbija dođe u fazu da se odlučuje o njenom primitku u EU, iako bih volio da to bude što prije, za pitanje Veljka Marića će biti već kasno. Proći će godine do tada i ne znam hoće li Hrvatska biti u prilici da postavlja takav zahtjev, ali i ako bude, to će Veljku Mariću malo značiti.' Oko pitanja vezana za presudu za genocid i ne povlačenju tužbe ponovio je da su izgledi bili gotovo nikakvi jer bi prihvaćanje te tužbe značilo da Međunarodni sud mijenja defakto doktrinu i razumijevanje genocida po međunarodnom pravu.

– Mi smo učinili sve što smo mogli. Po prvi put su se prikupili dokazi, prvi put napravljen cjelovit popis ubijenih, nestalih i stradalih.. Pokazana je veza Srbije s tim organizacijama, pokazana je veza i Republike Srbije s tzv. krajnskim vlastima u Hrvatskoj. Mnoge od zločina koji su bili znalo se za njih ali nisu bili fiksirani i dokazani a to se u pripremanju tužbe učinilo- po prvi put ostvarena je i suradnja različitih tijela i stručnjaka... Ujedinjenim snagama stvorili smo važan dokument o Domovinskom ratu i onom što se dogodilo. Tisuće stranica dokaza. To je bio vrijedan posao. Dobro je da se to napravilo – rekao je predsjednik. No i odgovorio je da nikada nije zagovarao mogućnost da se naprosto odustane.

– To ne. Ali sam zagovarao da se u ranijoj fazi kad su u Srbiji brinuli kako će ta tužba izgledati da se možda mogao naći neki kompromis u kojem bi Hrvatska dobila puno više nego što sad imamo, govoreći o posljedicama rata i sanacijama. No to se nije dogodilo, politika je uvijek vladama diktirala određeni strah od optužbi da se radi o neprincipijelnom kompromisu – rekao je. Kazao je kako se je u medijima podigla očekivanja što je dovelo i do jedne razočaranosti. Ali, kako je dodao, tužba za genocid ne raspravlja o krivnji za rat, o svim drugim zločinima koji nisu genocid, niti o ratnoj odšteti...

– Stvorila se u javnosti slika da je sve to moguće kroz taj postupak, no to nije moguće. Očito da je nepravda, zločin koji je strašan i koji su se dogodili na neki način stvorili osjećaj u javnosti da se te nepravde mogu smanjiti kroz takav postupak. Da, ali samo ako je riječ o genocidu – kazao je. Vezano za vraćanje u politiku, moguće i u SDP, rekao je kako nije još u fazi razmišljati o političkoj budućnosti.

– Je li angažman moguć kroz SDP, da li me uopće u SDP-u žele, ne znam. Do sada nije bilo kontakata o tome ali ako se odlučim za politiku to će biti u funkciji građanske Hrvatske, koja je tolerantna, otvorena, koja je socijalna država. A kako će to biti i u kojoj formi, ostaje vidjeti, kao i to hoće li to biti u nekoj novoj stranci. Rekao je i kako se pakira, jer ima puno stvari, pa će i selidba potrajati. Od lijepih uspomena ima puno knjiga koje je dobio i one su vrijednost koje se mogu ponijeti.

>> 'Za prvu verziju tužbe za genocid Tuđmanu sam napisao da je loša i on je od nje odustao'