Učenici osnovnih škola za lektiru će, prema prijedlogu Povjerenstva za hrvatski jezik, čitati od četiri djela u prvom razredu pa do devet naslova, koliko bi trebali svladati u tri završna razreda. U prvom razredu moći će čitati Grimmove bajke, "Ježevu kućicu" Branka Ćopića, "Male priče o velikim slovima" Zvonimira Baloga ili nešto drugo što će od dvadesetak ponuđenih naslova izabrati njihovi učitelji. No, na popisu više nema knjige "Dobar dan, kako ste", čija je suautorica, s Brankom Ćetković, Jadranka Kosor.
Učenici drugog razreda obvezno će morati pročitati pet, a trećaši i četvrtaši po sedam djela. U petom razredu na popisu lektire niz je domaćih autora, među njima i Sanja Pilić, Miro Gavran, Tihomir Horvat, Maja Brajković Livaković, Branka Primorac (urednica u našem listu), koji do sada nisu bili zastupljeni u popisu lektirnih naslova.
Promjene u popisu lektire ima i u šestom razredu - uvršteno je desetak novih naslova, a tijekom godine učenici trebaju od 26 ponuđenih pročitati devet djela.
Što će izabrati, ovisi o njihovom nastavniku, a zanimljivo je da od nekih autora, primjerice Christine Nostlinger, mogu birati između dva djela: "Konrad, dječak iz limenke" ili "Olfi među ženama", i od Jože Horvata "Waitapu" ili "Operaciju Stonoga". Budući sedmaši neće morati čitati isto što su čitale prethodne generacije.
Primjerice, popularni "Mali princ" premješten je u zadnji razred osnovne škole, a zanimljivo je i da je "Duga" Dinka Šimunovića umjesto u petom završila u osmom razredu.
Hoće li taj popis biti prihvaćen, ovisi o javnoj raspravi, a budući da je s radom Povjerenstva za hrvatski jezik bilo problema, ne bi čudilo ako se razviju žestoke polemike o tome što treba, a što ne. (I. K.)