Isplovili smo 45 kilometara od Pule prema pučini, do jedne od najvećih plinskih platformi u Jadranu – Annamarije A. Sigurno nas je do pučine doveo kapetan Vedran Muše na brodu Junak. Junački je, kaže kapetan, uputiti se u ožujku na more, a još će nam veća hrabrost trebati da se popnemo na platformu čiji je vrh viši od tornjeva zagrebačke katedrale.
Prvi plato nalazi se na 60-ak metara nadmorske visine do koje vodi više od 150 željeznih stuba kroz koje se vidi kristalno čisto more. Annamaria A platforma je na hrvatskom dijelu Jadrana tik do granice s Italijom na zajedničkom plinskom polju kojim upravljaju hrvatska Ina i talijanski Eni. Iz šest bušotina na ovoj se platformi dnevno izvadi više od 800.000 prostornih metara plina.
– Ovo je jedna od najproduktivnijih platformi kojima upravljamo – ističe Želimir Šikonja, izvršni direktor Ine u SD istraživanje i proizvodnja. Ina upravlja sa 20 platformi na kojima je 44 proizvodne bušotine. Investicije su iznimno velike. Samo Annamaria A košta oko milijardu kuna u ulaganjima, a dosad je Ina u platforme uložila oko šest milijardi kuna, što je polovina ukupnih ulaganja, s obzirom na to da su sva eksploatacijska postrojenja pokrenuta u suradnji s partnerima Enijem i Edisonom. Uskoro će u Hrvatskoj biti znatno više platformi, a prve istražne bušotine očekuju se idućeg proljeća. Kako nam je objasnila Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike, strateška studija još nije gotova pa se rok za potpisivanje ugovora s pet naftnih kompanija među kojima je i Ina pomaknuo na lipanj.
Kada počne istraživanje, očekuju se ulaganja od oko 4 milijarde kuna, a investicije će u fazi eksploatacije biti višestruko veće i mjerit će se u desecima milijardi kuna. U javnosti vlada izniman strah od onečišćenja mora zbog eksploatacije nafte i plina, ali u Ini nas uvjeravaju da primjer Annamarije i ostalih platformi potvrđuje da su ekološki standardi iznimno visoki. Čitav tehnološki proces odvija se u zatvorenom sustavu pa gotovo i nema utjecaja na okoliš. O tome svjedoče i dagnje koje se razmnožavaju na konstrukciji platforme, a osoblje platforme objašnjava nam da svaka platforma ima ugrađen blokadni sustav koji se automatski aktivira u slučaju poremećaja i zatvara bušotine. Plin se inače zadržava na 180 metara dubine, gdje se pročišćava, komprimira i potom cjevovodima odvozi prema kopnu.
Na platformi živi 12 članova posade u smjenama od dva tjedna. Rade po 12 sati dnevno, prvi tjedan noćnu, a drugi tjedan dnevnu. Signala za mobitel nema, ali kako kažu, osigurana im je internetska veza i dovoljno zasebnih telefonskih linija.
>>Hoće li naftne platforme uništiti turizam i onečistiti naše more?
>>Nijemci u šoku: Kako mislite imati turizam i platforme
>>RH podijeljena oko eksploatacije nafte u Jadranu. 46% građana je protiv
Hrvati plaćaju plin po svjetskim cijenama iako je udio u potrošnji veliki dio iz vlastitih bušotina. Sada se sjetili dijeliti obećanja kako će plin biti jeftiniji da umire one sa slabijim pamćenjem.