Analiza katastrofe koja je pogodila Bošnjake: Duboka dolina s hladnim zrakom protezala se od sjevera Europe do Sredozemlja

Nakon vrelog vikenda pred sam kraj lipnja, kada su temperature u cijeloj zemlji prelazile 30 °C, početak tjedna donio je dramatičnu promjenu vremena. Kontinentalni dio Hrvatske pogodilo je snažno grmljavinsko nevrijeme, praćeno tučom, olujnim vjetrom i obilnom kišom, što je prouzročilo značajne štete na usjevima i stambenim objektima. Srećom, nije bilo ljudskih žrtava.

Iz DHMZ-a poslali su analizu o nevremenu koji je pogodio Hrvatsku počekom srpnja. U ponedjeljak, 1. srpnja, nad Hrvatskom se razvila prostrana i duboka dolina s hladnim zrakom, koja se protezala od sjevera Europe preko zapadne Europe pa sve do zapadnog Sredozemlja. U tom okruženju, jugozapadno strujanje donosilo je vlažan i nestabilan zrak, dok se u prizemnom sloju nad Hrvatskom premještala hladna fronta.

Tijekom vikenda, visoke temperature zraka zagrijale su tlo, što je pospješilo razvoj grmljavinskih oblaka kada je nestabilan i vlažan zrak stigao nad zagrijanu podlogu. Radiosondaža iz Zagreba (Maksimir) oko 14 sati, zajedno s numeričkim modelima za prognozu vremena, ukazivala je na povoljne uvjete za razvoj jačih grmljavinskih nevremena. Glavna opasnost u središnjim dijelovima zemlje bili su olujni udari vjetra, dok je na istoku, zbog veće nestabilnosti i energije (CAPE), postojala veća opasnost od velike tuče.

Za regije Zagreb i Osijek izdano je najviše upozorenje za grmljavinsko nevrijeme – crveni stupanj. Stanovnicima je savjetovano da poduzmu mjere zaštite i slijede upute nadležnih tijela zbog opasnosti od munja, tuče, bujičnih poplava i olujnog vjetra. Također su očekivani prekidi u prometu i opskrbi energijom, uz moguće značajne smetnje uobičajenih prometnih ruta.

Razvoj vremenskih prilika pratili su snimci geostacionarnog satelita EUMETSAT-a, meteoroloških radara DHMZ-a te podaci o električnim pražnjenjima (izvor: Nowcast GmbH). Satelitske snimke pokazivale su oblake s velikim potencijalom za razvoj opasnih vremenskih pojava. Tijekom poslijepodneva, oblaci su se premještali preko središnje Hrvatske, dok je na istoku zemlje tada još bilo sunčano.

Radarske snimke maksimalne refleksivnosti (dBZ) kao indirektni pokazatelj jačine pljuskova i/ili tuče ukazivale su na intenzivne vertikalne razvoje. Grmljavinska nevremena su od sredine dana postajala sve češća, najprije u središnjim dijelovima, a potom i na istoku. Vrhovi tučonosnih oblaka dosezali su visinu od 13 kilometara, a maksimalna refleksivnost bila je oko 65 dBZ-a, što je sugeriralo veliki udio tuče.

Podaci o munjama pratili su razvoj grmljavinskih oblaka, potvrđujući radarske i satelitske podatke. Do 17 sati munje su bile prisutne samo u središnjim dijelovima zemlje, a najintenzivnije nevrijeme premjestilo se na područje Srbije (Vojvodina) oko 21 sat.

Olujni udari vjetra zabilježeni su na nekoliko lokacija: Zagreb 71 km/h, Slavonski Brod 70 km/h, Gorice kraj Nove Gradiške 70 km/h i Gradište kraj Županje 76 km/h. U kratkom vremenskom razdoblju, unutar jednog sata, na mnogim mjestima pala je velika količina kiše, a tijekom večeri i noći na utorak, 2. srpnja, zabilježena je obilnija oborina povezana s prolaskom hladne fronte.

U nastavku tjedna očekuje se uglavnom sunčano vrijeme uz daljnji porast temperature zraka, što može dovesti do toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje. Povremeno su mogući i lokalni poslijepodnevni pljuskovi.

>>> FOTO Pogledajte razorne posljedice nevremena u Bošnjacima: Uništeni krovovi, fasade, razbijeni prozori...