Iz drugog stupa uzeli 40.000 kuna odmah, ostatak im ide kroz mirovinu

Među približno 42 tisuće građana koji su do kraja listopada prvi put stekli pravo na mirovinu nalazi se i 1166 osoba koje su otišle u mirovinu kao osiguranici drugog stupa! Za razliku od ostalih mladih umirovljenika, koji su započeli život u mirovini s prosječnih 2587 kuna mirovine, većina osiguranika drugog stupa ulazak u treću životnu dob popratila je povlačenjem dijela svoje mirovinske štednje iz drugog stupa.

Iz Regosa su nam odgovorili da je do početka prosinca 944 korisnika dvostupnih mirovina jednokratno povuklo 37,2 milijuna kuna svoje mirovinske štednje, u prosjeku svaki po 40.000 kuna! Na jednokratnu isplatu mirovinske štednje odlučilo se 80 posto novih umirovljenika, osiguranika drugog stupa. Prvi dvostupni umirovljenici u prosjeku su uštedjeli oko 240 tisuća kuna, što je osjetno više od prosječno ušteđene svote u drugom stupu od približno 140 tisuća kuna.

Vraća se svaki drugi

Jednokratno povlačenje mirovinske štednje iz drugog stupa, čija je ukupna vrijednost preskočila 111 milijardi kuna, uvedeno je početkom ove godine kao sastavni dio mirovinske reforme čiji su veći dio srušili sindikati. U odnosu na početna rješenja preživjele su jedino dvije nove odredbe koje su se odnosile na drugi stup, prva prema kojoj će se pravo na 27 posto dodatka priznavati i osiguranicima drugog stupa, te druga o jednokratnoj isplati 15% štednje. Osiguranici drugog mirovinskog stupa mogu odmah dobiti 15 posto svoje mirovinske štednje pokaže li se da će im osnovna mirovina iz prvog stupa biti 15% veća od najniže mirovine iz I. stupa.

Uz takav uvjet jednokratna je isplata nedostupna za slabije plaćene radnike, odnosno sve one koji su tijekom radnog vijeka zarađivali manje od prosječne plaće. Neslužbeno doznajemo da je tijekom ove godine u mirovinu otišlo više od 2000 osiguranika drugog stupa, mahom žena, ali svaki drugi osiguranik – odnosno njih 54 posto – morao se vratiti u prvi stup jer bi mu bila ispod zajamčene osnovne mirovine koja je za ovu godinu 68 kuna po godini staža. Primjerice, radniku s 35 godina staža država jamči 2380 kuna mirovine, neovisno o tome koliko bi dobio prema uplatama doprinosa. Doplatu do zajamčene najniže mirovine prima oko 256 tisuća umirovljenika.

Štednja u drugom stupu isplatila se bolje plaćenim radnicima. HZMO navodi da korisnici dvostupnih starosnih mirovina u prosjeku dobivaju oko 5000 kuna prosječne mirovine iz prvog stupa, a korisnici prijevremenih starosnih mirovina oko 3800 kuna. Na to im se isplaćuje i prosječnih 830 kuna mirovine drugog stupa!

Regulator fondovske industrije Hanfa ističe da je od ove godine liberaliziran i način isplate mirovine iz trećeg mirovinskog stupa, odnosno dobrovoljnih mirovinskih fondova, koji raspolažu s približno 5 milijardi kuna. Kada navrši 55 godina života, za stare osiguranike 50 godina, član fonda može zatražiti jednokratnu isplatu 30 posto svoje štednje iz trećeg stupa, s tim što mu se iznos do 100.000 kuna može isplaćivati direktno iz njegova fonda, a razlika iznad 100.000 kuna putem mirovinskog osiguravajućeg društva. Dio građana koji je povlačio štednju iz trećeg stupa iznenađen je činjenicom da mu fondovi naplaćuju znatnu naknadu za isplatu sredstava.

Naknade strše

– Država je trebala regulirati visinu naknada iz dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao što je slučaj kod obveznih mirovinskih fondova – kaže financijski stručnjak Hrvoje Fajdetić te dodaje da bi visina naknade trebala padati s rastom imovine fondova. Naknade mješovitih fondova u svijetu pale su na prosječnih 0,35 posto. Kod nas su naknade dobrovoljnih fondova znatno veće, i do 2%.

– U uvjetima nultih kamatnih stopa, može se očekivati da se smanjuju i prinosi fondova. Taj globalni problem prvo su osjetili fond menadžeri domaćih novčanih fondova koji su test položili i smanjili naknade s 1% na čak 0,1% – kaže Fajdetić.