Zaposlenici stariji od 50 godina koji rade u privatnom sektoru dvaput su skloniji razmišljati o što ranijem umirovljenju od zaposlenika u javnom sektoru.
Jedan je to od zaključaka znanstvenog rada Marijane Bađun s Instituta za javne financije i Šime Smolića s Ekonomskog fakulteta Zagreb koji su prvi u Hrvatskoj pokušali istražiti razloge zbog kojih hrvatski radnici odlaze u prijevremene mirovine.
Istraživanje je uključilo zaposlene u dobi od 50 do 61 godine za žene i od 50 do 64 godine za muškarce, a ispalo je da su Hrvati radišniji nego što to domaći političari nastoje prikazati.
Video - Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
Samo 36 posto hrvatskih radnica i radnika izjavilo je da planira ići u prijevremenu mirovinu, za razliku od 80 posto Slovenaca ili 65 posto Talijana i Poljaka, 60 posto Francuza ili svaki drugi Nijemac ili Austrijanac.
Pooštreni uvjeti
Hrvatska već dulje vrijeme pokušava obeshrabriti prijevremene mirovine, jer su od četiri od deset postojećih umirovljenika ljudi koji su iskoristili pravo na prijevremenu mirovinu, bilo da su otišli u invalidsku (svaki četvrti umirovljenik) ili u prijevremenu starosnu.
Država je prije nekoliko godina prvo pooštrila uvjete za invalidsku mirovinu, a sad je Vlada najavila veću penalizaciju prijevremenih mirovina.
Od iduće će godine radnici i dalje moći odlaziti u prijevremenu mirovinu pet godina prije uvjeta za starosnu, uz uvjet da skupe 35 godina staža, no mirovina će im biti niža 0,30 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, odnosno 3,6 posto po godini. Za pet godina smanjenje će biti 18 posto.
Autori studije, međutim, zaključuju da promjene mirovinskog sustava kojima bi ranije umirovljenje bilo manje privlačno nisu dovoljne.
– Naša je analiza pokazala da, među 18 zemalja koje su 2015. bile obuhvaćene SHARE istraživanjem, Hrvatska prednjači po udjelu umirovljenika koji su otišli u mirovinu zato što im je to bilo ponuđeno (uz otpremninu).
Riječ je o tzv. nedobrovoljnom umirovljenju, pri čemu se “troškovi” ekonomskog restrukturiranja prebacuju na mirovinski sustav.
Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da bi mnogi hrvatski zaposlenici bili voljni raditi dulje kada bi bili bolje obrazovani, imali bolje poslove i bili boljeg zdravlja. Sve su to područja u kojima su Hrvatskoj potrebna znatna poboljšanja – komentira Bađun.
‘Nezaslužena kazna’
Udio zaposlenih starijih od 50 godina u javnom sektoru kreće se oko 46 posto, a u privatnom je nešto ispod 30 posto, za koji se vežu veća nesigurnost posla i teži uvjeti rada.
Istraživanje koje je 2017. proveo Eurofound pokazalo je da se 70 posto hrvatskih građana u dobi od 56 godina osjećalo sposobnim raditi sljedećih pet godina.
Kad je riječ o ljudima koji su u mirovini, trećina Danaca, više od petine Šveđana i 16 posto prijevremeno umirovljenih Švicaraca napustili su posao jer su željeli uživati u životu. Takav odgovor dalo je samo jedan posto hrvatskih umirovljenika.
No, zato je svaki peti hrvatski umirovljenik kao razlog za odlazak s posla naveo zdravstveno stanje i samo su Austrija i Portugal imali veći postotak u toj kategoriji.
– Kada provode daljnje reforme, nositelji politike moraju prepoznati heterogenost među starijima i moraju uzeti u obzir da je ulazak u mirovinu često potaknut lošim gospodarskim restrukturiranjem. Smanjenje prijevremene mirovine može se doživjeti kao nezaslužena kazna – navode Šime Smolić i Marijana Bađun.
Logično, oni kod privatnika se narade a oni na državnim jaslama cijeli život češkaju neku stvar.