Iz fonda za oporavak 70% sada, 30% kad se vide razmjeri krize

Kriteriji za raspodjelu novca iz novog fonda za oporavak EU nakon koronakrize, prema kojima je Europska komisija izračunala da bi Hrvatskoj bilo stavljeno na raspolaganje dodatnih 10 milijardi eura, povrh desetak milijardi koje Hrvatska dobiva iz postojećih fondova Unije, ipak će biti promijenjeni. Europski dužnosnik, s kojim je jučer ekskluzivno razgovarao Večernji list u Bruxellesu, najavio je da će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificirati Komisijin prijedlog tako što bi 70 posto novca bilo alocirano državama po Komisijinim kriterijima, a 30 posto po novim kriterijima. 

Komisija je kao kriterije za izračun koristila podatke o kretanju stope nezaposlenosti i BDP-a od 2015. do 2020. godine, no neke su države članice imale primjedbu na takav izračun tvrdeći da nije dobro uzimati statističke podatke puno prije krize ako je cijeli fond zamišljen za pomoć državama najpogođenijim krizom koja je upravo u tijeku zbog koronavirusa. Michel je obavio konzultacije sa svih 27 premijera i predsjednika koji sjede u Europskom vijeću i odlučio poslušati dio tih kritika tako što je podijelio formulu za izračun na dva dijela: 70 posto odredit će kriteriji koje je predložila Komisija, a 30 posto odredit će kriteriji koji će se tek pokazati naknadno – do 2022. – i to će biti pokazatelji o padu BDP-a i rastu stope nezaposlenosti tijekom same koronakrize 2020. i 2021. godine.

Poslušao štedljive

Još nije jasno kako bi se novi Michelov prijedlog mogao odraziti na Hrvatsku. Informacija koju smo jučer dobili od upućenog izvora u EU tek treba biti pretočena u Michelov prijedlog, a on će ga objaviti idućeg tjedna. No, moguće je da Hrvatska na kraju ovih pregovora završi s manjom alokacijom iz fonda za oporavak nego što bi završila da je prošao prijedlog Europske komisije. S druge strane, moguće je i da će dobiti više, sve ovisi o padu prihoda od turizma, o padu izvoza, rastu nezaposlenosti, konačnom broju oboljelih od COVID-19, dakle svim onim brojkama koje će se tek vidjeti najesen ili još kasnije. Taj 30-postotni dio kolača jednostavno će se dijeliti poslije, prema kriterijima koji će se dogovoriti sada, ali s pokazateljima koji će se tek pojaviti do 2022. godine.

Osim toga, zbog protivljenja nekoliko štedljivih zemalja na čelu s Austrijom i Nizozemskom, Charles Michel mogao bi predložiti manji ukupan iznos u fondu za oporavak: Komisija je predložila 750 milijardi eura, a Michel bi, premda naš izvor to jučer nije mogao potvrditi (ali ni demantirati), mogao to smanjivati prema otprilike 650 milijardi eura. U tom bi slučaju i Hrvatska dobila manje od onoga što je mogla očekivati prema Komisijinu prijedlogu. Ali to se cijelo vrijeme zna, da je prijedlog Komisije samo prijedlog, podložan promjenama u iznimno kompliciranim pregovorima.

Proračun 1100 milijardi eura
Zajedno s prijedlogom fonda za oporavak, teškog 750 milijardi, pregovara se i o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO), kako se naziva sedmogodišnji proračun EU. Europska je komisija predložila VFO težak 1100 milijardi eura, ali Charles Michel upravo radi preinake i planira smanjiti i taj iznos za nekoliko desetaka, maksimalno 50 milijardi eura, doznajemo u Bruxellesu.

No, izvor s kojim smo razgovarali tvrdi da to neće biti na štetu kohezijskog i poljoprivrednih fondova, a za očuvanje tih fondova bore se Hrvatska i niz drugih zemalja. Michel također treba predložiti i neki kompromis o tome koliko u fondu za oporavak treba biti bespovratnih sredstava, a koliko novca koji Komisija posuđuje državama članicama u obliku zajmova, koji su povoljni, ali ipak zajmovi koje države vraćaju.

U trenutnom prijedlogu Komisije od 750 milijardi eura predviđeno je 500 milijardi za plasman državama u obliku bespovratnih sredstava, a 250 milijardi u obliku zajmova. Podsjetimo, fond za oporavak predstavlja golem iskorak za EU jer se prvi put omogućuje masovno zaduživanje uime svih država članica, na razini EU, kroz Komisiju. Cilj je da se cijeli ovaj paket dogovori na najvišoj političkoj razini, u Europskom vijeću, do kraja srpnja kako bi milijarde za oporavak počele što prije stizati u države članice, njihova gospodarstva i najpogođenije sektore.