U opuštenom razgovoru koji smo za Večernji list vodili s Isom Mustafom u njegovu uredu u Prištini, novi kosovski premijer govorio nam je o rudniku Trepči, o prosvjedima kojima ga žele smijeniti, ali i o mnogim drugim stvarima pa i o njegovu, za muslimana, neobičnom imenu.
:: Isa na arapskom znači Isus! Odakle vam arapsko ime i zašto Isa?
Ne znam zašto su mi roditelji dali ime Isa. A što se tiče arapskog imena, imali smo ih puno u obitelji, s generacijama se njihov broj smanjuje i sada uglavnom imamo nacionalna imena.
:: Jeste li vjernik ili sekularist?
Vjernik sam, ne veliki, ali sam vjernik!
:: Koji je vaš hobi?
Imam malo slobodnog vremena pa ga volim provesti u šetnji. Prije sam volio igrati nogomet, ali sada nemam za to vremena.
:: Kakvu glazbu slušate?
Više tradicionalnu. Rock mi smiruje dušu i slušam ga u posebnim trenucima, kada sam napet i imam problema. Uz rock čovjek sve zaboravi.
:: To znači da ovih dana uglavnom slušate rock-glazbu jer vam prosvjednici stvaraju probleme?
Pa oni i sviraju rock na ulici, tu ispod prozora, ali moram vam priznati da me njihova rock-glazba uopće ne smiruje... (smijeh)
:: Kažete da volite nogomet. Za koji ste klub navijali u Jugoslaviji?
Osim za Prištinu vatreno sam navijao i za zagrebački Dinamo, a nisam volio ni Partizan ni Crvenu zvezdu.
A onda smo počeli o ozbiljnim temama koje danas doslovce potresaju cijelu državu.
:: Što se danas događa na Kosovu? Jesu li ti prosvjedi opravdani zbog teške situacije na Kosovu ili imaju političku pozadinu s ciljem rušenja vlasti?
Svakako da ima razloga za prosvjede i nezadovoljstvo, teška je gospodarska situacija, nezaposlenost je visoka i veliko je siromaštvo u cijeloj zemlji. No, to se nije dogodilo danas, to se događa već godinama. Pokušavamo naći rješenje za sve probleme, ali ne možemo preko noći, niti za godinu dana. Ono što se sada događa na prištinskim ulicama više je političkog karaktera. Iskorištena je neoprezna izjava ministra Aleksandra Jablanovića koji se zbog nje ispričao. Iako je ta izjava bila neprimjerena, nije bilo razloga za sve ono što se danas događa. Tražili su da se ispriča i on se ispričao i nema više razloga za rušilačke pohode (u međuvremenu premijer je smijenio ministra Jablanovića, op. a.). Poslije toga su rekli da je razlog demonstracije problem Trepče. No, ni taj problem više ne postoji.
Sa zadovoljstvom bih došao u Hrvatsku, a isto tako i pozvao premijera Milanovića da posjeti Kosovo jer u svim segmentima možemo surađivati, od poljoprivrede pa do građevinarstva…
:: Razgovarao sam s organizatorima prosvjeda Albinom Kurtijem i Ramushom Haradinajom. Obojica tvrde da će nastaviti s prosvjedima dok ne sruše vlast. Vjerujete li da su ti prosvjedi osobni i da vam se žele osvetiti jer, kako kažu, zajedno ste trebali formirati vlast, ali ste ih vi u zadnji tren izdali i okrenuli se Thaçiju?
Ne vjerujem da su ti prosvjedi osobni i osvetnički. Razumijem njihovo nezadovoljstvo jer mi sada imamo jaku koaliciju i dvotrećinsku većinu u Skupštini i možemo prebroditi sva pitanja koja su u interesu zemlje. Istina je da smo s Ramushom i Kurtijem u lipnju prošle godine stvorili koaliciju kako bismo riješili probleme u zemlji, ali strani faktor odigrao je u tome glavnu ulogu. Albin Kurti sa svojom strankom za samoopredjeljenje htio je promijeniti način dijaloga sa Srbijom suprotno od onoga što je od nas tražila međunarodna zajednica. Moramo poštovati dogovor s međunarodnom zajednicom o provođenju procesa sa Srbijom. Mi u nismo mogli nastaviti taj proces blokade jer je naša želja bila stvaranje institucije. I onda smo našli rješenje u koaliranju s Thaçijevom Demokratskom partijom Kosova. Mislim da je to bio dobar potez. Formirali smo vladu u kojoj većina ministara nije kompromitirana i imaju jasnu viziju kako izvući zemlju iz teške situacije.
:: Strahujete li da bi prosvjedom mogli rušiti vašu vladu?
Oni vladu prosvjedom neće moći srušiti. Mogu stvoriti određene probleme, ali srušiti ne. Mi smo legalno izabrana vlast, narod nam je dao povjerenje i legitimitet da izvučemo Kosovo iz ponora. Imamo veliku podršku naroda. Narod može prosvjedovati, to je njegovo demokratsko pravo, ali na miran način, a ne ovako huliganski.
:: Niste li vi djelomično krivi za nastalu situaciju s obzirom na to da ste iz procedure povukli zakon o Trepči?
Našli smo rješenje da Trepča ne ide u stečaj. Imali smo dvije mogućnosti – prva je mogućnost bila da Trepču proglasimo javnim poduzećem, a druga, koju nismo imali na početku, da izmijenimo zakon o reorganizaciji određenih poduzeća. Morali smo djelovati brzo i zato smo u skupštini proglasili Trepču javnim poduzećem i tako izbjegli odluku suda da ode u stečaj. U Trepči danas imamo oko pet tisuća radnika i da nismo reagirali brzo, svi bi oni danas bili bez posla. Međutim, kada smo to učinili, došli smo do informacija da je Trepča u kreditnim dugovima od oko milijardu i 400 milijuna dolara, ali to još i nije konačna brojka. Za Kosovo je i 500 milijuna dolara velik iznos i državni proračun ne može podnijeti taj dug. To je bio jedini razlog zašto smo povukli zakon da Trepča bude javno poduzeće. Nama je bilo najvažnije da Trepča ne ide u stečaj, a taj smo cilj postigli. Sada ne vidim razlog za prosvjede, razbijanje i demoliranje zbog Trepče jer je ona spašena.
:: Srpska vlada tvrdi da ste joj ponudili novac i nekretnine u zamjenu za rudnik Trepča koji je u vlasništvu Srbije? Koliko ste ponudili?
To je čista laž. Oni također imaju problema, unutarnjih, socijalnih, veliku nezaposlenost, javni dug raste im iz godine u godinu i sada im odgovara da svoje probleme prebace nama. Trepča je na teritoriju Kosova, a sve što je na teritoriju Kosova pripada Kosovu.
:: Hoćete li podržati kandidaturu Hashima Thaçija za predsjednika Kosova?
Naravno da ćemo ga podržati jer je to dio našeg dogovora i naši će zastupnici glasovati za Hashima Thaçija. Za godinu dana on će sigurno biti novi predsjednik.
:: A hoće li dva srpska ministra i jedan potpredsjednik u vašoj vladi pridonijeti povratku povjerenja između Albanaca i Srba na Kosovu?
Mogu vam reći da su se dobro uklopili i da jako dobro surađujemo. Imali smo problem zbog jedne izjave ministra Aleksandra Jablanovića, ali to je riješeno. Mislim da oni mogu puno pridonijeti povratku povjerenja i stabilizaciji stanja na Kosovu. Imaju zadatak da pomognu pri investiranju u četiri srpske općine na sjeveru kako bi se razvijale i da učvrstimo veze središnje vlasti sa svim općinama. Razgovarali smo s njima i rekli im da ne bi bilo dobro da prečesto idu u Beograd i daju izjave ispred vlade Srbije jer takvo ponašanje ne možemo uvijek opravdati pred našom javnosti. Unatoč svim teškoćama, vjerujem da ćemo dobro surađivati za dobrobit Kosova.
:: Je li s njihovim imenovanjem suglasna vlast u Srbiji?
Ne znamo je li vlast u Srbiji suglasna s njihovim imenovanjem ili ne, ali imenovani su po prijedlogu Srpske liste Kosova.
:: Strahujete li od odcjepljenja sjevera Kosova i njegova pripajanja Srbiji?
Uopće ne strahujem od odcjepljenja, nikada nismo razgovarali o mogućnosti nekakve razmjene teritorija ili to predlagali. Prioritet nam je da dijalogom riješimo sve probleme i nesporazume sa Srbijom i steknemo međusobno povjerenje. Pregovarat ćemo uglavnom o normalizaciji odnosa i o energetici, ali nikada i nikako o nekakvoj razmjeni teritorija. Srbija i Kosovo nastoje zajedno ući u EU.
:: Uskoro će početi pregovori u Bruxellesu, prvi put naći ćete se oči u oči s premijerom Vučićem, kako će izgledati vaš prvi susret?
Očekujem da će to biti normalan susret dvojice državnika. A prioritet razgovora bit će sudstvo. A s našim suradnicima u Bruxellesu vidjet ćemo koji su drugi prioriteti.
:: Jeste li zadovoljni normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije, s obzirom na to da je Srbija dopustila da kosovski državljani kroz Srbiju prolaze s kosovskim dokumentima?
Istina je da su Srbi dopustili da kosovski državljani s osobnom iskaznicom prolaze kroz Srbiju, što je ohrabrujući korak, međutim, pri povratku na Kosovo kroz Srbiju ih ne puste. To je znak da Srbija i dandanas vodi neprincipijelnu politiku.
:: Imate li jamstvo Bruxellesa da Srbija neće ući u EU ne prizna li suverenitet Kosova? Ima li naznaka da će Srbija uskoro priznati Kosovo?
Nikakvih jamstava nemamo. A što se tiče priznavanja Kosova, to ovisi o Srbiji i političkoj klimi u njoj. Što se nas tiče, svi su uvjeti zadovoljeni i što prije dođe do priznavanja, to bolje za obje zemlje. Više se ne bismo bavili problemom priznavanja Kosova, posvetili bismo se važnijim temama.
:: Kosovo i Hrvatska oduvijek imaju dobre i korektne odnose. Hoćete li posjetiti Hrvatsku ili ćete pozvati hrvatskog premijera da posjeti Kosovo?
Sa zadovoljstvom bih došao u Hrvatsku, a isto tako i pozvao premijera Milanovića da posjeti Kosovo jer u svim segmentima možemo surađivati, od poljoprivrede pa do građevinarstva… Postoji dugogodišnja tradicija u suradnji naših dvaju naroda. Ljudi su vezani povijesnim i mnogim drugim tradicijama. Za sada sam zadovoljan suradnjom s Hrvatskom, ali sam isto tako uvjeren da bi mogla biti i puno bolja.
:: Hoćete li doći na inauguraciju nove hrvatske predsjednice?
Rado bih se odazvao i, naravno, bio počašćen da dobijem poziv.
:: Prošli tjedan posjetio vas je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i upozorio na opasnost od mogućih terorističkih napada diljem Balkana od povratnika džihadista iz Sirije i Iraka. Strahujete li od terorističkih napada?
Iako smo donijeli zakon o kažnjavanju naših državljana koji ratuju u drugim državama i radimo sa svim institucijama i islamskom zajednicom da spriječimo odlazak naših mladih na strana ratišta, a sa stranim službama razmjenjujemo podatke o džihadistima kako bismo spriječili najgore, naravno da opasnost postoji. Ne znamo točan broj naših ljudi koji su tamo otišli. Svi znamo što se događa s ljudima koji se vrate s fronte. Razgovor s glavnim tajnikom NATO-a bio je jako koristan za obje strane i bit ću njegov gost 10. veljače u Bruxellesu gdje ćemo nastaviti razgovor i dogovoriti kako postupati dalje.
:: Poznato je kroz povijest da su Albanci oduvijek bili sekularisti i da im je nacija uvijek bila ispred vjere. Odakle sada, odjednom, radikalni islamisti?
Vjerskom radikalizmu su na Kosovu u velikoj mjeri pridonijele razne fundacije i neke strane humanitarne organizacije iz pojedinih arapsko-islamskih zemalja koje su došle za vrijem rata i nakon njega. Pod krinkom humanitarne pomoći uvezli su nam vjerski radikalizam. Tada nije bilo kontrole tko dolazi. Financijski su bili jaki i moćni i čak otvarali neke škole i vjerske institucije koje su imale veliki utjecaj na ljude. Albanci su oduvijek njegovali tradicionalni islam, koji je imao izvanredan odnos s katoličkim i pravoslavnim vjernicima. Također, i mi i Islamska zajednica imamo problema sa studentima islamskih znanosti koji studiraju u nekim islamskim zemljama i donose sa sobom radikalizam.
Islamiste u čuzu, islam što dalje od politike i škola.