Bogato arheološko, pretpovijesno i antičko arheološko nalazište Gradac u općini Prozor – Rama u BiH sve je zanimljivije turistima. Nakon što je provedena zaštita pronađene rimske cisterne i starokršćanske crkve s krstionicom, u ovo mjesto bogate povijesne ostavštine počele su se slijevati skupine posjetitelja iz cijele Europe.
Sustavna arheološka iskopavanja počela su 2017. godine pod vodstvom dr. sc. Snježane Vasilj, koja ih vodi i danas, a postignuti su veliki rezultati. Istražena je i konzervirana starokršćanska crkva iz 6. stoljeća, kao i podzemna građevina sa svodovima, a na vidjelo je izašao i perimetralni zid iz drugog ili trećeg stoljeća.
Jedinstveno nalazište
Svjetlo dana ugledale su i neke druge strukture na zapadnom dijelu lokaliteta, gdje su pronađeni ostaci odvoda.
Prije sedam godina Općina Prozor – Rama počela je financirati prva istraživanja koja traju u kontinuitetu do danas. Postoje kasnoantički slojevi, potvrđeni su nalazi iz rimskog carskog doba te prethistorijski slojevi iz željeznog i brončanog doba (oko 1000 do 1200 godina prije Krista).
VEZANI ČLANCI:
Lani je Općina angažirala povjesničara Antuna Kovčaliju, predsjednika Udruge za kulturnu baštinu Hereditas iz Prozora – Rame, kao koordinatora radova i istraživanja. On se zbog toga iz Njemačke vratio u zavičaj.
– Priča o Gradcu neobična je iz više aspekata. Nalazište je bilo zanimljivo istraživačima još početkom 1900-ih zbog pronalaska rimskog novca i lokalne narodne predaje o gradu na vrhu brda. U Domovinskom ratu, budući da je brdo Gradac strateški dominantno, HVO se ukopao na brdu i od tada su vidljivi prvi rimski zidovi na nalazištu – kaže Kovčalija.
Nalazište Gradac pokraj Ljubunaca, sela na prijelazu iz Hercegovine u Bosnu, čije istraživanje traje već niz godina, po mnogočemu je jedinstveno. Međutim, dugo se nije znalo da je ono uopće postoji. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zabilježeni su nalazi rimskog novca i tu se stalo. Općina Prozor – Rama prepoznala je važnost tog nalazišta te nije stala samo na arheološkom iskapanju, nego je započela konzervaciju zidova i samim time prezentaciju u turističke svrhe.
Gradac je zanimljiv već samim svojim položajem. Nalazi se na koti koja je točno na razdjelnici rijeka Rame i Vrbasa, pri čemu treba uzeti u obzir da Rama pripada jadranskom, odnosno mediteranskom slivu, a Vrbas crnomorskom slivu.
VEZANI ČLANCI:
– Arheološko nalazište Gradac zapravo je otkriveno u ratu. Ono je, istina, bilo evidentirano i prije, ali nije se znao karakter tog nalazišta. U ratu, pri kopanju rovova, HVO je tu otkrio rimske zidove – kaže arheolog dr. sc. Darko Periša s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, koji je od prošle godine uključen u istraživanja iznimno zanimljivog pretpovijesnog i antičkog nalazišta.
Skriva brojne tajne
Što se tiče prethistorijskih slojeva, oni pripadaju kasnom brončanom i željeznom dobu, s tim da su istraživači ove godine došli do još nekih slojeva koje trebaju iskopati. U kasno brončano doba upravo na tom su se mjestu susrele i smijenile dvije kulture, odnosno populacije – jedna je prodrla sa sjevera i pripada kontinentalnoj zoni, a u arheologiji je nazvana srednjobosanskom kulturnom grupom, a druga je starosjedilačka i pripada mediteranskoj zoni te je potvrđena na Velikoj gradini u Varvari. Za sada je, međutim, dokazan tek njihov dodir, a suživot stanovništva tek treba dokazati. Te dvije populacije u Rami su nesumnjivo živjele jedna uz drugu, a kakav je bio njihov odnos, pokazat će daljnja istraživanja.
Daljnja arheološka iskopavanja trebala bi donijeti i brojne druge odgovore jer je riječ o zaista fantastičnom lokalitetu koji još skriva brojne tajne. Svako novo otkriće privlači pozornost javnosti i sve to itekako jača turističku ponudu Rame. Osim znatiželjnika iz same Rame i iseljenika, dolaze i stranci iz gotovo cijele Europe koji nemaju nikakve veze s Ramom, nego su za nju čuli. Neki na ovaj prostor dolaze kao hodočasnici ili su pročitali u medijima o arheološkom nalazištu.
– Nalazište je već sada zanimljivo turistima. Posjeti su tijekom iskopavanja gotovo svakodnevni i to me ugodno iznenadilo jer tako nešto nisam susreo u BiH. Moram istaknuti i da smo naišli na veliko razumijevanje i interes lokalne zajednice – istaknuo je Periša.